Subota, 25. Juna 2022.
Tuzlanski.ba logo

Novinari u BiH redovno otkrivaju kriminal u javnim nabavkama, ali tužioci ih ne prate

Preuzmite sliku

Zahvaljujući istraživačkim novinarima i njihovim tekstovima u proteklim godinama, pokrenute su istrage za dio malverzacija i nezakonitosti u javnim nabavkama.

No, da su tužilaštva bila revnosnija prateći novinarske tekstove, procesuirali bi više osoba koje redovno u ovoj oblasti love u mutnom. Ujedno bi došli i do znatnog smanjenja korupcije i kriminala u oblasti u kojoj se u BiH na godišnjem nivou obrne i do tri milijarde KM.

Brojni su primjeri novinarskih istraživačkih tekstova u kojima su novinari ukazali na kriminal, no izostala je istraga. S druge strane zahvaljujući novinarima, došlo je do procesuiranja značajnih krađa na tenderima.

Tako, zahvaljujući Centru za istraživačko novinarstvo (CIN), pravosudne institucije ispituju poslovanje posuškog „Lagera“ zbog poslova vrijednih oko četiri miliona KM. Sumnjaju da je kupcima umjesto novih isporučivao prepravljane mašine.

– Tužilaštvo u Tuzlanskom kantonu vodi istragu u vezi s javnom nabavkom bagera u Rudniku „Đurđevik“. Prema informacijama i dokazima koje smo mi dobili, firma „Lager“ iz Posušja vršila je nabavku tog bagera gdje je modificirala svoj bager. Dakle, Rudnik „Đurđevik“ tražio je jedan bager na struju. Oni su imali bager drugih karakteristika, međutim, prilagodili su taj bager uslovima na tenderu. Formalno-pravno oni su zadovoljili. Dali su robu koja se tražila na tenderu, međutim, u Rudniku kažu da nisu tražili modificirani, nego originalni bager – kazala je novinarka CIN-a Renata Dragić-Radić.

CIN je, također, otkrio i aferu koja se vezala za Nikolu Špirića, inače jednog od najviših bh. dužnosnika za kojeg su se vezale brojne afere, ali koji do sada nikada nije za njih odgovarao. Tako je bilo u slučaju kriminalne nabavke Audija Q7 od 219.000 KM za njegove potrebe kao predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

– Na ponudi su se javile tri firme. Sve tri firme bile su u vlasništvu Đorđa Kojića, koji je bio poslanik u NSRS. Dobila je posao jedna od njih i bilo je rečeno da će isporuka ići u nekoliko dana, međutim nije. Kasnila je isporuka. Tužilaštvo je u konačnici podiglo optužnicu protiv firme koja je izvršila nabavku i protiv dva direktora. Dobili su neke minimalne zatvorske kazne, od nekoliko mjeseci zatvora. A firma je dobila novčanu kaznu – rekla je naša sagovornica.

Novinar portala Tacno.net Predrag Blagovčanin, koji i sam otkriva afere u oblasti javnih nabavki, kaže da je sasvim jasno da su javne nabavke u Bosni i Hercegovini jedan od primarnih izvora finansiranja političkih stranaka.

– Mi smo u proteklom periodu pisali niz tekstova koji se tiču javnih nabavki. Od činjenica da su preko javnih nabavki finansirane i firme koje se dovode u vezu s ratnim zločincima u Bosni i Hercegovini do podjele medicinske opreme odnosno nabavke UNDP-a u prošlom periodu. Ustvari, u periodu pandemije koronavirusa. Međutim, otvara se i pitanje načina na koji javne institucije u BiH raspisuju tendere i uopće pozadine dodjeljivanja takvih poslova. Ono što je veoma interesantno jeste da primarni fokus nije samo izvlačenje novčanih sredstava – kaže Blagovčanin.

Amarildo Gutić, novinar portala Žurnal, jedan je od iskusnijih novinara u Bosni i Hercegovini koji se godinama bavi istraživanjem kriminala i korupcije u radu vlasti. Otkrio je niz afera koje su dovele do istraga, ali i brojne koje nisu doživjele pravosudni epilog kao što je slučaj s poslovanjem Operatora za obnovljive izvore energije gdje je, kako kaže, utvrđena šteta od najmanje 30 miliona KM.

– Šteta je po budžet Federacije, a da nijednog trenutka bilo koje tužilaštvo nije pokazalo interes da taj slučaj istraži do kraja. Ili kada je prijavljeno tužilaštvu, konkretno u ovom slučaju Tužilaštvu HNK, oni su vrlo brzo odustali od istrage, a u pitanju je bio čisti politički utjecaj da taj slučaj ostane neprocesuiran – smatra Gutić.

Navodi i primjer u ZDK gdje su tri posljednja direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja osuđena na zatvorske kazne. Ali…

– Evo, jedan je osuđen na devet mjeseci zato što je primio jednu osobu na dva mjeseca. Dakle, djelo koje bi u svakoj instituciji mogli naći, a sadašnji direktor Omer Škaljo, utvrdila je revizija, primio je najmanje 10 službenika u radni odnos, nezakonito, i Tužilaštvo, koliko sam čuo prema posljednjim informacijama, zatvorilo je taj predmet smatrajući da nema krivičnog djela – ističe Gutić.

Prema njegovom mišljenju, pitanje javnih nabavki, što se tiče tužilaštava, ne postoji kao krivično djelo.

– Oni smatraju da je sve riješeno ukoliko se utvrde određene nepravilnosti da je izrečena prekršajna kazna i oni tako završavaju taj posao. Zaista postoji određeni segment dokazivanja krivičnog djela u određenim javnim nabavkama gdje bi se morale primijeniti posebne istražne radnje kao što su praćenje, obilježavanje novca ili hvatanje nekoga na djelu da bi se utvrdilo krivično djelo. Ali tužilaštva ne žele da se zamaraju time jer im je to prekomplicirano u odnosu na broj tendera koje su sumnjive i tako da krivična djela ostaju nekažnjena – zaključuje Gutić.

Krivični zakoni tužiocima i ne ostavljaju veliku mogućnost za javne nabavke, jer tu nisu striktno definirana krivična djela i samim tim tužioci ne znaju kako da se ponašaju. U Krivičnom zakonu RS postoji krivično djelo zloupotrebe u javnim nabavkama. Međutim, odnosi se samo na ponuđače, dok u krivičnim zakonima FBiH i BiH to još uvijek ne postoji. (Fokus)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

   
Ključne riječi: , ,