Željeznice Federacije BiH su opljačkane. Četiri i po miliona maraka nestalo je u sumnjivim rabotama. Zasad toliko. Sumnja dotiče bivše direktore. Prepravljali odluke, trošili više od dopuštenog, popravljali već popravljene dizel-lokomotive. Za poštene željezničare i vozove koji ne voze.

Vagoni sve prazniji, pruge sve pustije. To je najkraći i najtačniji opis naših Željeznica danas. Razlog – kriminal. Novci su se izvlačili u privatne džepove na najbizarnije načine. Prisjetimo se samo dijela cifri izgubljenih na pojedinim projektima.

“TI sistem je koštao osam miliona KM, CIOS 15 miliona, Metalka 600.000, Cerol Brčko 800.000, problem kod SAP-a je dva miliona nenamjenski utrošenih sredstava“, navodi bivši generalni direktor Željeznica Federacije BiH Nijaz Puzić.

Dio tih miliona od prije nekoliko dana je i u optužnici koju je podiglo sarajevsko Kantonalno tužilaštvo. Osumnjičeni su bivši direktor Javnog preduzeća Željeznice FBiH Narcis Džumhur i sedam njegovih saradnika: Sejo Ramić, Smajo Salketić, Ninoslav Lučić, Erich Šandor, Zufer Vlajčić, Svetlana Mujkanović i Nasir Silajdžić, te frima Gredelj Sarajevo kao pravni subjekt. Osumnjičeni su za kriminal težak više od četiri i po miliona KM. Radili su suprotno interesima Javnog preduzeća Željeznica Federacije tako što su na razne načine besramno izvlačili novce preko privatne firme Gredelj, vlasnika Nasira Silajdžića.

Godine 2008. Narcis Džumhur, kao generalni direktor, i članovi uprave: Ramić, Salketić, Lučić i Šandor, svi izvršni direktori, dogovorili su s Nasirom Silajdžićem da njegova firma Gredelj popravi i modernizira tri dizel lokomotive i jednu dizel električnu lokomotivu. Ukupna cijena radova po ugovoru iznosila preko 14 miliona maraka, iako je planirani budžet iznosio osam miliona maraka. Svi su znali da privatna firma Nasira Siljadžića nema ni vlastite pogone ni materijalne ni kadrovske uslove za rad na popravkama lokomotiva, ali je sarajevski Gredelj naveden kao izvođač radova.

Modernizacija i popravka lokomotiva rađena je u firmi Gredelj, smještenoj u jednom od stanova zgrade u centru grada!

Pokušali smo doći do vlasnika Sarajevske firme Gredelj Nasira Silajdžića, koji prema dokumentima također živi u stanu gdje se nalazi i njegova registrovana frima za popravku lokomotiva.

Sve se ustvari radilo u zagrebačkoj frimi Gredelj. Najprije se usmeno sve dogovorilo s Antunom Fabekom, tada predsjednikom uprave Zagrebačkog Gredelja, tvrdi izvor FTV-a. A potom je sklopljen ugovor između sarajevske i zagrebačke firme. Kako FTV saznanje, zagrebački Gredelj je u cijelosti obavio poslove popravke lokomotiva i za to dobio nešto više od osam miliona maraka od sarajevskog Gredelja, a onda je Silajdžićeva fima Željeznicama Federacije ispostavila fakturu, ali u iznosu od blizu dvanaest i po miliona maraka. Tako je Gredelj Sarajevo bez ikakvih izvršenih radova i usluga zaradio više od četiri miliona maraka. Na pravosuđu je sada da utvrdi kome je otišla ta razlika u cijeni.

Bit će interesantno čuti i objašnjenja zašto je taj posao tadašnji menadžment uopće prepustio privatnoj firmi Gredelj kada za to postoje obučeni uposlenici Željeznica Federacije. Na to smo upozoravali prije dvije godine.

„Mi smo sada sa svojim ljudima, nismo stranog operatera angažovali, remontovali 200 vagona. Neka je ušteda po vagonu prosječno 5.000 KM, uštedjeli smo milion maraka jer smo radili u vlastitim radionicama, vlastitom snagom. Ranije je radio strani operater, Revon Dobošica iz Dobošice, Lukavca, i to je radio preko Gredelj firme koja je bila posrednik u toj priči. Izgubilo se tu dobrih miliona KM“, kazao je Puzić.

U međuvremenu, FTV saznaje da je zagrebački Gredelj još od 2012. godine pod stečajnom upravom, a Antun Fabek, tadašnji predsjednik Uprave, u penziji je. Iz Željeznica Federacije, preko privatne firme Gredelj Sarajevo nastavio se izvlačiti novac i 2009. godine, kada su Narcis Džumhur, Sejo Ramić, Ninoslav Lučić i Erih Šandor na sjednici uprave društva jednoglasno donijeli odluku da Željeznice Federacije plate dodatnih blizu pola miliona maraka kao priznavanje troškova nepredviđenih radova privatnoj frimi Gredelj Sarajevo, i to za one lokomotive koje su ustavari rađene u Zagrebu. Malo je bilo i to pa se još pomoglo privatnoj firmi Gredelj i to tako što je ista garnitura na čelu sa Džumhurom, bez odluke Nadzornog odbora, suprotno Zakonu i Statutu firme, imovinu Željeznica – dvije dizel hidraulične lokomotive – stavila pod zalog kao bankovnu garanciju za kredit od osam miliona maraka, a koji je podigla Silajdžićeva firma Gredelj.

Kada je Federalna uprava policije 2010. godne počela provoditi istražne radnje, Narcis Džumhur i Sejo Ramić su krivotvorili orginalne odluke o dodjeli spomenutih ugovora i tako učinili još jedno krivično dijelo. Razgovarali smo telefonom s osumnjičenim u ovom predmetu. Niko nije želio pred kamere, a svi su drugima prebacivali odgovornost. I prvooptuženi Dzumhur isto je uradio . “Ja sam isti među jednakima, imate tu još kolega”, govori Džumhur.

Narcis Džumhur je 2010. smijenjen. Potom je zatražio sporazumni prekid radnog odnosa i uredno mu je isplaćena otpremnina u iznosu deset prosječnih plaća, iako su u prethodnoj 2009. godini, prema izvještaju federalnih revizora, Željeznice Federacije napravile rekordnih 62 miliona maraka gubitka.

U vrijeme dok je gomilao milionske gubitke u Željeznicama Federacije, Džumhur je postao vlasnik zgrade i restorana u centru Sarajeva, a sve je registrovano na ime supruge. Naš izvor pojašnjava – na popisu nekretnina višemilionske vrijednosti u vlasništvu familije Džumhur nalaze se i dvije vile u Blažuju kod Sarajeva.

A kada su Željeznice u pitanju, nezaobilazno se mora spomenuti i 130 miliona maraka potrošenih za kupovinu vozova koji u BiH nisu prevezli nijednog putnika. Talgo vozovi su, također, nabavljeni u Džumhurovo vrijeme.

“Da bismo izašli preko Save moramo imati vozove koji idu preko 250 km na sat, jer kako doći u Beč ako nemamo takvog voza“, pojašnjavao je Džumhur 2010. godine.

Godine 2005. on je zajedno s tadašnjim premijerom Hadžipašićem i ministarom saobraćaja i komunikacija Nedžadom Brankovićem potpisao kreditni ugovor s Vladom Španije. Slučaj Talgo vozovi je otvarilo Tužilaštvo BiH 2013. godine. No, tri godine poslije, u decembru prošle godine predmet Talgo vozovi Tužilaštvo BiH prosljeđuje Kntonalnom tužilaštvu i to u fazi prijave, iako se radi o međunarodnim ugovorima između Španije i BiH. Ne smije se zaboraviti ni slučaj koji više niko ne spominje – prodaja najprofitabilnijeg dijela Željeznica, infrastrukture, hoteli i drugi objekati u kojem se također spominje Nasir Silajdžić kao i najbogatiji hercegovački željezničar Ivan Knezović.

Na kraju, svjetska željeznička stvarnost izgleda ovako: Japan danas – superbrzi magnetski levitirajući vozovi, napravljeni po uzoru na mač. Jure preko 500 kilometara na sat. Možda stignu i kod nas za toliko godina. (federalna.ba/Mreža)