Od mogućih cyber napada teško se obraniti, složni su stučnjaci. Mjesta za paniku, kažu, nema, ali ima za ozbiljnu pripremu. Međutim, koliko se pripremamo? I dalje ostajemo uskraćeni za informaciju imamo li na državnoj razini specijalizirane timove u slučaju takvih napada.

Ali nismo uskraćeni za poruku – mali smo i nezanimljivi.

Nadležni u BiH nadaju se da do cyber napada neće doći, jer, kažu, nismo bitni na globalnom nivou. Međutim ipak razmišljaju o otporu.

“Boriti ćemo s onim što imamo na raspolaganju a mislim da imamo dobre stručnjake u Ministarstvu unutrašnjih poslova koji mogu da se bore protiv takvih napada i do sada smo to pokazali kroz zaštitu naših sistema gdje nismo imali posebne štete prilikom eventualnih pokušaja određenh hakera mada su oni bili nekog manjeg obima”, kazao je Dragan Lukač, ministar unutrašnjih poslova RS.

U Federaciji ne postoji CER tim koji bi prepoznao sumnjive aktivnosti, djelovao i ublažio posljedice cyber napada. Sa manjim bi se mogli izboriti, ali sa većim, u BiH niko nema kapacitet. Planovi i strategije se razvijajau, ali se ne poštuju. A i ukoliko bi danas počeli sa formiranjme CER tima, 10 godina bilo bi potrebno da se formira respektabilna jedinica.

“Ti angažuješ 100 programera da piše jedan malver, mi u BiH nemamo toliko. Oni su izuzetno jaki, a moje lično mišljenje je da hoće mogu nas izbrisati, odnosno ukinuti sa interneta da ne možemo raditi i pobrisati nam sve što oni misle da treba”, kazao je Saša Petrović, inspektor FUP-a.

A nemogućnost pristupa internetu samo je jedan od mogućih scenarija. Krađa ili brisanje informacija, onesposobljavanje snabdjevanja strujom, vodom – u slučaju cysber napada na jednu zemlju, sve to je moguće. Zavisi, kažu stručnjaci, koji je cilj napadača.

Jedan je nedostupnost određenih internet usluga, drugi može biti npr. napasti informaciono-komunikacionu strukturu transporta, da na silu zaustavite saobraćaj u tunelu, da poremetite semafore u tunelu i dovedete do sudara, znači bukvlano možete ubiti ljude, možete ljudima onesposobiti određene usluge, možete dugoročno ili kratkoročno uticati na kvalitet života ljudi”, kazao je Saša Mrdović, profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu.

Zakoni u BiH koji prepoznaju kritičnu infrastrukturu, za njenu odgovornost predviđaju same operatere. A samo iz jednog preduzeća odgovorili su na naš upit o tome koliko su spremni odgovoriti na takvu vrstu napada. Iz sarajevskog VIK-a kažu, poduzete su sve mjere kako bi se potencijalni napad minimizirao i onemogućio.

Na meti bi mogao biti i bankarski sektor, ali, prema saznanjima inspektora FUP-a, oni jesu dobro pripremljeni i zaštićeni, ili bar po zakonu to moraju biti.

“Veće banke koje ja poznajem su dobro zaštićene. Oni imaju i backup-e i sve, odnosno one moraju ispuniti određene strandarde, ISO standarde, i ne mogu ni učestvovati u platnom prometu sa inostranstvom ako ne ispunjavaju te standarde”, dodaje inspektor Petrović.

Međutim, mjesta za paniku nema, kažu stručnjaci, jer je teško izvesti ozbiljan napad sa dugoročnim posljedicama. Ipak, odlučan napadač sa dovoljno resursa uvijek može napasti. U slučaju BiH riječ je o Rusiji, koja te kapacitete ima. (N1)