U organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Tuzla, Instituta za društvena i religijska istraživanja i Behram-begove medrese danas se u Tuzli održava kolokvij „Muftija Muhamed Šefket ef. Kurt – ugledni alim i humanista“, a u povodu 60. godišnjice od njegovog preseljenja (1879 – 1963).
O životu i djelu efendije Kurta govorio je dr. Ševko Sulejmanović. Mustafa Spahić je govorio o muftiji Kurtu kao uglednom alimu i humanisti, borcu za ljudska i vjerska prava, a dr.Adnan Jahić o temi „Društveno – političke i kulturne prilike u kojima je živio i djelovao muftija Kurt“. Mr. Mustafa ef. Muharemović je izlagao o doprinosu muftije Kurta u uspostavljanju službe imama matičara.
Tuzlanski muftija dr. Vahid ef. Fazlović istakao je da je održavanje kolokvija oduživanje na skroman i simboličan način uglednom alimu kakav je bio efendija Kurt.
– Nakon školovanja efendija Kurt se vratio u domovinu, bio je muftija u Banja Luci i Tuzli, ostavio je pečat na širem društvenom i kulturnom planu Bošnjaka. Imamo veliku zahvalnost prema našem muftiji i ponosni smo što Tuzlaci, ali i drugi dijele tako značajno mišljenje o ovom plemenitom čovjeku. Mislim na sve ljude u ovom gradu. Pamti se plemenitost efendije Kurta u najtežim vremenima kada je odlučno digao svoj glas protiv svih zločina, stao je uz princip dobra radi čovjeka i iskonskog prava kojeg čovjek ima. Njegov primjer je svjetlo tog vremena i imamo refleksiju do ovog doba. U ovoj godini ćemo obilježiti godišnjicu njegove smrti, a uz to ćemo u ovoj godini postaviti obilježje u ovom gradu koje zaslužuje muftija Kurt. Obilježje, odnosno svjedočanstvo, koje će biti važno za sve ljude. Radimo to zajedno sa Gradskom upravom, a i Srpska pravoslavna crkva bit će uključena u realizaciju ove ideje – kazao je muftija Fazlović.
Podsjetimo da je efendija Muhamed Šefket efendija Kurt, zajedno sa grupom uglednih Tuzlaka, spriječio u Drugom svjetskom ratu rušenje Pravoslavne crkve u Tuzli na Badnje veče. O tome je govorio dr. Ševko Sulejmanović.
– Muftija Šefket ef. Kurt je bio veliki čovjek, znameniti alim i dokazani humanista. On se u Drugom svjetskom ratu angažirao na spašavanju Srba, Jevreja i Roma rizikujući i vlastiti život. Muftija Kurt je bio društveno – politički angažirana osoba. Sa školovanja iz Istanbula i Damaska vratio se 1908. godine, a 1911. godine bio je član druge prosvjete koja je imala cilj reforme u islamskoj zajednici. Sa 35 godina bio je banjalučki muftija, a onda dolazi u Tuzlu i tu osniva društvo „Dobrotvor“. Bio je muftija do 1933. godine, a onda je imenovan za člana ulema u Sarajevu… – rekao je Sulejmanović.
Efendija Kurt ostao je u Tuzli sve do smrti 21. juna 1963. godine u 84. godini života. Desetak hiljada građana Tuzle i okoline došlo je na njegovu dženazu, a dirljiv govor održao je prota Đorđe Jovanović.
Njegova dvojica sinova, Asim i Enver, poginuli su kao pripadnici partizanskih jedinica u NOB-u. Šefket ef. Kurt, kao vjerski službenik, odlikovan je Ordenom Bratstva i jedinstva, a ulica pored Mejdanske džamije u Tuzli danas nosi njegovo ime.
Inače, Muhamed Šefket ef. Kurt rođen je u Travniku 1879. godine gdje je završio osnovnu školu i medresu, dok je studije okončao u Carigradu i Damasku. Službovao je u Travniku i Banja Luci, a u Tuzlu je stigao 1925. godine i ostao muftija sve do 1933. godine. Penzionisan je 1936. godine.
