Od početka revizije do kraja prošle godine u Institutu za medicinsko vještačenje FBiH ocijenjena su ukupno 33.862 ratna vojna invalida, od čega je nepromijenjena ocjena ostala u 71,65 posto slučajeva, smanjena je ocjena invalidnosti u 22,96 posto, a uvećana u 2,60 posto slučajeva.

Nije ocijenjeno 2,65 posto slučajeva jer osobe nisu došle na reviziju ili dokumentacija nije bila potpuna, a izvedeno je iz prava 7,30 posto ili 2366 ratnih vojnih invalida, kazao je u razgovoru za Fenu direktor Instituta Ivo Šandrk. On ističe kako je ostalo još oko 15.500 predmeta za ocjenu zakonske revizije, ali nisu svi na obradi u Institutu. Ministarstvo za pitanja branitelja FBiH sukcesivno dostavlja Institutu predmete za medicinsku reviziju. Šandrk kaže kako bi u Institutu mogli obraditi najmanje 12.000 predmeta, a realno je, kaže, očekivati kako će medicinska revizija biti završena do polovine 2018. godine ako Institut bude imao kontinuiran priljev spisa od Ministarstva za pitanja boraca. U to ne ulaze sudski sporovi vezani uz ocjenu zakonske revizije, kojih, po medijskim napisima, ima oko 4000.

“Na toliki broj predmeta za očekivati je i određene probleme jer je riječ o vrlo ranjivoj kategoriji ljudi koji su u ratu izgubili dijelove svoga tijela, psihički oboljeli i iz iskustva znam kako nije lako biti vještak, a naravno da nije lako ni ljudima koji nam dolaze na reviziju. Teško je ljudima to prihvatiti, ali takav je zakon, da osobe s amputiranim dijelovima tijela ili slijepi moraju dolaziti na ponovnu ocjenu, ponovnu reviziju. Od mog dolaska nije bilo nekih značajnijih problema, a jedan od razloga je što sam odmah uspostavio kontakt s predstavnicima udruga i iskazao spremnost na zajednički rad s njim u iznalaženju rješenja kako oni koji na to imaju pravo ne bi bili oštećeni, ističe Šandrk.

On je u stalnom kontaktu i s predstavnicima ratnih vojnih invalida tamo gdje je s revizijom bilo najviše problema, a to su Zapadnohercegovački i Hercegovačko-neretvanski te Tuzlanski kanton, gdje postoji specifičan problem invalida iz Srebrenice i cijele istočne Bosne, prostora na kojem je bilo najviše stradanja. Šandrk se nada da će se ovakva saradnja nastaviti do okončanja revizije i na zadovoljstvo svih uključenih strana, a posebno ratnih vojnih invalida. On je  prošle godine imenovan za direktora Instituta, a ranije je radio na poslovima voditelja odjela u Mostaru. Ističe kako, zbog odbijanja ranijeg direktora Zijada Hadžiomerovića, nije došlo do primopredaje dužnosti kako je to predviđeno.

“Tek 28. decembra došlo je do primopredaje, i to na moje izričito inzistiranje i opet bez potpisa bivšeg direktora koji je odbio potpisati zapisnik. Pozivan je više puta, ali iz ne znam kojih razloga nije se odazvao. Na kraju smo taj zapisnik potpisali povjerenstvo formirano od Upravnog odbora i ja kao novi direktor, navodi Šandrk.

Govoreći o problemima koje je zatekao, Šandrk kaže kako je dva dana prije njegova imenovanja raniji direktor jednu liječnicu koja je radila kao vještakinja u drugostupanjskom povjerenstvu prebacio na rad u Mostar, dok je istodobno druga članica drugostupanjskoga povjerenstva na osobni zahtjev penzionera, čime je, upozorava, doveden u pitanje zakonit rad Instituta i drugostupanjskoga povjerenstva. Ni jedan planski dokument Instituta za 2016. do njegova imenovanja nije bio usvojen.

“Zatekao sam i velika potraživanja za izvršene, a nenaplaćene usluge. Poznato je da se Institut ne finansira iz proračuna, već iz prihoda koji ostvaruje od svojih usluga. Ukupna nenaplaćena potraživanja Instituta do mog imenovanja 2016. iznosila su 1,356.799 KM. Od mog dolaska do danas naplaćen je najveći dio potraživanja. Postigli smo dogovor o naplati s menadžmentom Zavoda mirovinskog i invalidskoga osiguranja FBiH, Ministarstvom za pitanja branitelja FBiH, vladama, odnosno nadležnim ministarstvima Hercegovačko-neretvanskog, Zapadnohercegovačkog i Tuzlanskog kantona, kaže Šandrk i ističe vrlo dobru saradnju s upravom Zavoda PIO te federalnim ministrima socijalne skrbi i boraca.

U Institutu je, kako kaže, zatekao samo šefove odjela u Mostaru i Tuzli, dok je de facto šef odjela u Zenici bio vozač koji je raspoređivao predmete, određivao liječnicima kad će ići na teren, koje će vrste ocjena raditi, dok u Sarajevu nije bio postavljen šef ni prvostupanjskoga ni drugostupanjskoga povjerenstva. U međuvremenu su, prema važećoj sistematizaciji, imenovani šefovi odjela s kojima se, kao konzultativnim tijelom, direkktor sastaje svakog mjeseca, dok se svaka tri mjeseca organizira sastanak svih liječnika, stručnog kolegija kompletnog Instituta, gdje se analizira urađeno i usuglašavaju kriteriji za medicinsko vještačenje. U međuvremenu su doneseni svi nužni planski dokumenti, urađena je nova sistematizacija radnih mjesta, opis poslova za svako radno mjesto i novi pravilnik o radu sukladno novim propisima. Donesen je i pravilnik o korištenju pečata po kojem ni jedan akt iz Instituta ne može izaći bez direktorova potpisa, pečata i kontrole. Donesen je i pravilnik o korištenju službenih vozila, a rezultat primjene tog novog propisa je da je prošle godine za 7000 maraka smanjena potrošnja goriva. U prvih devet mjeseci prošle godine Institut je zabilježio pozitivno poslovanje u iznosu od 140.153 KM.

“Zbog nedostatka liječnika-vještaka u drugostupanjskom povjerenstvu u Sarajevu, ja sam Vladi uputio zahtjev da zaposlimo određeni broj liječnika i pravnika te, zahvaljujući pozitivnom odgovoru Vlade, zaposlili smo četiri zaposlenika s visokom stručnom spremom, od čega dvije liječnice, po jednu u Sarajevu i Mostaru. Riječ je o dvije naše bivše zaposlenice koje su, zbog neslaganja s ranijim menadžmentom Instituta, morale otići. To su liječnice s iskustvom na ovim poslovima, što znači da nisu morale prolaziti obuku. Jednu liječnicu smo iz Zenice prebacili na rad u Sarajevo i sa sadašnjim kadrovima Institut može zakonito raditi, navodi Šandrk u razgovoru za Fenu. Njegov osnovni cilj u ovoj godini je zadržati financijsku stabilnost Instituta, iako se, kako kaže, suočava s opstrukcijama u radu Upravnog odbora jer se većina glavnih dokumenata mora donositi s četiri od ukupno pet glasova, a bivši direktor, koji je član UO, već tri zadnje sjednice ne dolazi. (Tuzlanski.ba)