Nijedan oblik maltretiranja radnika, popularno zvanog “mobbing”, nije dopustiv te, ako se takvo što događa, radnik ili skupina radnika mogu tužiti poslodavaca pred sudom.

Iz Ureda ombudsmana za zaštitu ljudskih prava u BiH ponovili su apel u kojem napominju kako je bilo kakav pritisak na radnika kažnjiv, a povod za njihovu reakciju su tvrdnje kako je više od stotinu radnika poduzeća Boksit, Mileks i tvrtki koje su podizvođači radova u rudniku boksita podvrgnuto po ligrafskom testiranju od Uprave spomenutih tvrtki, javlja Večernji.ba.

Ombudsmani podsjećaju da takva praksa ima elemente mobinga jer dovodi do uznemiravanja radnika i izazivanja osjećaja nesigurnosti te straha u radnom kolektivu.

Istim povodom, ombudsmani za Ijudska prava BiH su početkom 2015. izdali preporuku Upravi te kompanije da poduzme sve nužne mjere kako bi iz svoje poslovne prakse eliminirala takve radnje.

U posebnom izvješću, koje je sastavljeno istim povodom i koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH, upozoreno je kako je poligrafsko testiranje iskorišteno kao metoda discipliniranja radnika mimo Zakona o radu i drugih općih propisa koji reguliraju oblast radnih odnosa.

Ombudsmani, još jednom, podsjećaju kako privredna društva takvog kapaciteta moraju s iznimnim stupnjem odgovornosti tretirati prava zaposlenih jer je riječ o ostvarivanju važnih egzistencijalnih prava te prekinuti takvu i slične prakse u odnosu Uprave prema radnicima, stoji u upozorenju Ureda ombudsmana za štitu ljudskih prava u BiH.

Kako se prema radnicima odnose vlasnici privatnih tvrtki, vidjelo se i iz nedavnog izvješća Agencije za zaštitu osobnih podatka BiH, a u kojem, između ostalog, stoji kako je jedan veliki trgovački lanac od svojih radnika traži potpuno privatne podatke pri zapošljavanju te, uz svoje, moraju opisati i zdravstveno i materijalno stanje članova svojih porodica.

Famozni dokument naziva “Obrazac za zapošljavanje”, koji je veliki trgovački lanac iz Sarajeva ponudio budućim radnicimaa, sadrži niz kompromitirajućih pitanja kojima se, kako su rekli iz spomenute Agencije, u potpunosti narušava Zakon o zaštiti osobnih podataka i potpuno zadire u privatnost prijavitelja.

Kao primjer u navedenom “Obrascu za zapošljavanje” traže podatke o članovima obitelji zaposlenika, odnosno ime, godinu rođenja supruga odnosno supruge, ime I prezime,mjesto I datum , rođenja, zanimanje, je li i gdje zaposlen odnosno zaposlena. Traže od prijavitelja da u tom obrascu navede imena, prezimena i datum rođenja braće i sestara, njihovo stručno zanimanje ako su zaposleni, mora se, uz to, navesti podatak gdje su zaposleni. Traže ime i prezime majke i oca, datum i rođenja, zanimanje I  nakon svega toga traže tačno popunjen upit i o zdravstvenom stanju.