Bivši predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Radovan Karadžić podnio je Mehanizmu za međunarodne tribunale pisanu žalbu na presudu kojom je osuđen na 40 godina zatvora zbog genocida u Srebrenici i zločina u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
U podnesku na 238 stranica, Karadžić je naveo 48 „suštinskih i proceduralnih grešaka Sudskog vijeća“, koje su, po njemu, dovele do toga da u martu ove godine bude proglašen krivim, javlja Fena.
On smatra, kako se navodi u podnesku, kako je „pogrešan proces doveo do nefer ishoda“.
„Ukoliko se ne isprave suđenja s greškom i nefer presude, poput moje, samo će ubrzati bjekstvo država poput Južne Afrike i Rusije od međunarodnog pravnog sistema jer je sistem politiziran i zasnovan na dvojnim standardima. To bi moglo uništiti mogućnost za međunarodnu pravdu“, naveo je Karadžić u pisanoj žalbi, prenosi BIRN-Justice Report.
Haški tribunal osudio je u martu na 40 godina zatvora Karadžića, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti počinjene nad Bošnjacima i Hrvatima tokom rata u 20 općina, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Oslobođen je krivice za genocid počinjen 1992. godine.
‘Netačan zaključak’
U dijelu žalbe koji se odnosi na genocid u Srebrenici, Karadžić je naveo kako „nikada ozbiljnija osuda nije stajala na labavijim nogama“. Prema riječima Karadžića, zaključak Sudskog vijeća da je učestvovao u ubistvima zarobljenika u Srebrenici na osnovu nejasnog presretnutog razgovora je „nesiguran, neosnovan i netačan“.
On je uložio žalbu i na dio presude kojim je proglašen krivim za teroriziranje građana Sarajeva. U pisanoj žalbi je naveo kako Prvostepeno vijeće nije cijenilo njegove naredbe da se vodi računa o civilima, kao i da je ignoriran izvještaj UN-a o granatiranju pijace Markale.
U dijelu presude kojim je proglašen krivim za zločine na području 20 općina u BiH, Karadžić se žalio kako su njegove izjave o „političkoj autonomiji“ pogrešno protumačene kako bi se izvukao zaključak o etničkom čišćenju, te dodao da je teorija udruženog zločinačkog poduhvata pogrešno primijenjena.
Uz navode o dokazima, Karadžić se žalio i na sam postupak, navodeći 26 osnova zbog kojih su, kako tvrdi, narušena njegova prava. Među njima su kršenje obaveza haških tužilaca da mu dostave sve dokaze, kao i odluka Vijeća da mu ne dozvoli da sam sebi postavlja pitanja ukoliko bi svjedočio u svoju korist.
Žalilo se i Tužilaštvo
Karadžić je naveo i kako su njegova prava narušena obzirom da Vijeće nije naložilo Ratku Mladiću da odgovara na pitanja kada je pozvan kao svjedok.
Mladiću se sudi za iste zločine kao Karadžiću, a trenutno je u toku iznošenje završnih riječi haškog tužilaštva.
Haško tužilaštvo je također uložilo žalbu na Karadžićevu presudu, zatraživši da bude proglašen krivim za genocid počinjen 1992. godine u sedam bh. općina te da mu bude određena doživotna kazna zatvora.
Karadžić i haški tužioci će do kraja februara uložiti odgovore na žalbe suprotne strane. Usmeno izlaganje žalbi bi se trebalo držati u proljeće 2018. godine, a konačna presuda se očekuje godinu dana kasnije.
