Satovi u većini evropskih zemalja pomakli su se za jedan sat unaprijed u nedjelju ujutro kako kontinent prelazi na ljetno računanje vremena.
Ljetno računanje vremena započelo je 31. marta u 2 sata, tako što se pomijeranjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2 računa kao u 3 sata, najavivši tako duže večeri i svjetlije dane.
To znači da će sljedećih mjeseci dijelovi Evrope biti na srednjoeuropskom ljetnom računanju vremena (CEST), prije nego što se 27. oktobar ponovno vrate za jedan sat unazad na jesensko srednjoevropsko vrijeme (CET).
Ujedinjeno Kraljevstvo, pak, prelazi sa srednjeg vremena po Greenwichu (GMT) na britansko ljetno računanje vremena (BST), dok istok kontinenta prelazi s istočnoeuropskog vremena (EET) na istočnoeuropsko ljetno računanje vremena (EEST)
Dva godišnja pomijeranja sata, zadnje sedmice u martu i oktobru oduvijek su bila kontroverzna te su izazivala rasprave u mnogim zemljama još od 1970-ih kada su uvedena.
Dok neki s jedne strane uživaju u dodanom dnevnom svjetlu, drugi pak tvrde da im primjerice te promjene mogu poremetiti raspored spavanja. U Njemačkoj nešto manje od trećine ljudi smatra da pomijeranje sata na ljetno računanje vremena negativno utiče na njihovo zdravlje, pokazalo je nedavno istraživanje.
Istraživanje Forsa koje je naručio zdravstveni osiguravatelj DAK-Gesundheit pokazalo je da 30 posto Nijemaca osjeti posljedice pomijeranja sata sa zimskog na ljetno računanje vremena. To je pet postotnih bodova više nego prethodne godine i najviše u posljednjih 10 godina, navodi DAK.
Evropska komisija predložila je direktivu za ukidanje pomijeranja sata u cijeloj Europskoj uniji 2018. godine, ali do sada nije bilo pomaka.(N1)
