Ponedjeljak, 21. Juna 2021.
Tuzlanski.ba logo

Je li moguć politički pad Dodika prije 2022?

Preuzmite sliku

Nakon lokalnih izbora, većina koju u parlamentu RS ima SNSD, se osipa. Izgubili su dvotrećinsku većinu, a do gubitka proste većine dijeli ih samo nekoliko poslanika. Počinje novo cijepanje partija i naplaćivanje podrške.

SNSD ima 27, 28 poslanika od 83 u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a kroji cjelokupnu ekonomsku politiku“, rekao je Milan Radović, nezavisni poslanik, nakon nedavnog, ali vjerovatno ne i posljednjeg cijepanja DNS-a u parlamentu. Šest poslanika izašlo je iz ove stranke nakon što je DNS, stranka koja je uz SNSD i Milorada Dodika bila 20 godina, prešla u opoziciju. Time je SNSD izgubio dvotrećinsku većinu, toliko spominjanu i neophodnu za promjenu Ustava RS. Sada je to prošlost a po svemu sudeći osim dvotrećinske, Milorad Dodik treba da strahuje i za prostu većinu, koja u ovom trenutku iznosi 45 poslanika. A granica je 42.

Sve je moguće. I nije.

„Dvotrećinska većina je izgubljena. Sigurno je da će SNSD učiniti sve da zadrži većinu i vlast – pa makar koristili sva raspoloživa sredstva. DNS, sada kao opozicija, najavila je da će raditi na formiranju nove većine, kako na entitetskom tako i na državnom nivou (predsjednik DNS-a Nenad Nešić poslanik je u parlamentu BiH i čini sa SNSD-om entitetsku većinu), kaže analitičarka Tanja Topić, koja ne isključuje ni mogućnost opasne prekompozicije unutar vlasti, kako bi se zadržao svaki poslanik.

„Mislim da je nakon lokalnih izbora i izlaska DNS-a iz vladajuće koalicije i izbacivanja SPS-a iz jednačine na lokalnom nivou, sve moguće. U ovom trenutku ipak se čini da je za sada većina stabilna a prelazni rok preletačima otvoren“, tvrdi Topić.

Sigurno je da je Dodik potpuno razbio DNS, što je i bio cilj od početka a kap je prelila čašu nakon što je Nešić pozvao glasače DNS-a pred izbore, da praktično ne daju podršku kandidatima SNSD-a. DNS je i zvanično u opoziciji ali je nekoliko njegovih poslanika već izašlo iz partije i prema posljednjim rezultatima glasanja u skupštini, oni su sada uz SNSD. Slično je prije nekoliko godina uradio i Nenad Stevandić, koji je „razbio” SDS formiranjem vlastite stranke i kluba u parlamentu i tako postao prvi satelit SNSD-a. Novu struju DNS-a, treću po redu nakon Demosa, vodiće Darko Banjac, čiji broj kohabitacija sa partijama u posljednjih nekoliko godina, više niko i ne broji.

Opozicija staloženo kao 2014.

Takođe, entuzijazam opozicije u RS, stvoren na krilima pobjede Draška Stanivukovića za gradonačelnika Banjaluke, očigledno je splasnuo, jer ni oni nisu optimisti da bi do prekompozicije vlasti moglo doći uskoro, odnosno prije izbora. Ali ne zato što ne žele.

„Postoji mogućnost, mada ja ne vjerujem. Mnogi strahuju od osvete i zato ne smiju da napuste koaliciju. Mada, vlast je na posljednjem skupštinskom zasjedanju imala podršku 45 poslanika, tako da mislim da je Dodik posljednjim potezima sam sebi pucao u noge i bahatim ponašanjem narušio povjerenje, jer želi da bude neprikosnoven. Ovo je početak njegovog kraja. Postoji mogućnost ali nisam optimista da bi većina mogla da se raspadne prije izbora 2022.“, kaže poslanik opozicije u skupštini RS, Nebojša Vukanović.

U SDS-u smatraju da nakon gubitka dva najveća grada u RS, ne bi bilo čudno da dođe i do gubitka većine u parlamentu a time i do pada vlade, koja praktično ne bi imala podršku.

„Nakon lokalnih izbora, jasno je da su pojedinci iz SNSD-a ali i iz drugih partija koalicije nezadovoljni i ne bi bilo iznenađenje da se skupi skupštinska većina koja će srušiti ovu vladu“, kaže poslanik SDS-a, Davor Šešić, ne želeći da otkrije o kojim bi partijama i pojedincima moglo biti riječi.

„Zvanično, DNS je prešao u opoziciju a siguran sam da je tu veliki broj nezadovoljnih poslanika. Vrijeme će pokazati ko će to biti, ne bih sada da licitiram“, kaže Šešić.

Iluzija apsolutne kontrole

Efekat apsolutne kontrole SNSD-a postignut je cjepkanjem manjih stranaka s obzirom da je prvo razbijen DNS, iz kojeg je nastao Demos, zatim Ujedinjena Srpska iz SDS-a i SPS iz Socijalista. Potonji su bezrezervno odani Dodiku već dvadeset godina i tu sigurno neće biti iznenađenja. Međutim, stvarna kontrola SNSD-a je oko 35 odsto kapaciteta u vlasti, tako da je, tehnički gledano u narednom perodu moguća nova većina koja bi se priklonila opoziciji. Novinar Željko Svitlica, primjećuje da su rezultati lokalnih izbora u Banjaluci i Bijeljini pokazali da je koalicioni mir bio varka.

„Svo to cjepkanje stranaka i kupovina poslanika, bila je zapravo kupovina vremena nakon opštih izbora 2014. kada je, slično kao sad, bilo šanse da opozicija u RS preuzme vlast. Tad nije bilo snage i volje. Isto pitanje je i sad: stranke opozicije nisu snažne i nemaju volju da preuzmu stvar u svoje ruke. Čak su slabije nego ikad. To nije tako ako pitate recimo Draška Stanivukovića koji bi sigurno sutra pristao da formira vladu, isto kao što je prije 20 i kusur godina uradio Dodik sa dva poslanika”, podsjeća Svitlica, praveći paralelu sa tadašnjim naglim političkim rastom Dodika.

Dodik je 1998. od Biljane Plavšić dobio mandat za sastav vlade, iako je imao samo dva poslanika. To se desilo nakon što je propao koncept o svesrpskom ujedinjenju i radikalima kao dijelom tadašnje vlasti. Na iznenađenje mnogih, ta vlada na čelu sa Dodikom opstala je tri i po godine, iako je bila sastavljena od tadašnjih partija koje su činile koaliciju „Sloga” – Socijalista i SNS-a, te bošnjačkih partija, što je u to vrijeme bilo ravno veleizdaji. Također, konce su tada povlačili stranci kroz Kancelariju visokog predstavnika i malo toga da su lokalni političari mogli sami uraditi.

Partijski klasteri kao pandemija

Sada, dvadesetak godina kasnije, svaki izborni ciklus obilježen je političkim izdajama i preletačima, pa se ne bi trebali čuditi da se to dogodi i sada. Svitlica kaže da je sve moguće.

„Poslanici iz DNS i SP klastera mogu i tamo i ovamo ali i u opoziciji postoje bar jedan ili dva spavača koji će preletjeti ako bude potrebno. Do izbora 2022. i nakon njih, vidjećemo jednu novu realnost u politici i siguran sam da nas čekaju iznenađenja koja će iskočiti iz ovog dugo godina poznatog okvira i postojećih koalicija. Možda SNSD izgubi većinu ali ni opozicija za 3-4 godine neće biti ovo što je sada“, smatra Svitlica.

A matematika je neumoljiva. Sa 56 poslanika, koliko je SNSD imao sa koalicionim partnerima prije ovih izbora, ona se sada istopila na svega 45 poslanika, ako je suditi po posljednjem glasanju u Narodnoj skupštini RS. Uz SNSD je NDP Dragana Čavića, koja je na proteklim izborima doživjela debakl i nije prešla cenzus za ulazak u gradsku skupštinu, što je već baca na političku deponiju. Od „podrške”, tu su još Demos, koji je formiran cijepanjem DNS-a, SP Petra Đokića (jer je sa onim drugim SPS-om, SNSD već raskrstio na lokalnom nivou), te Ujedinjena Srpska, koja će izvjesno je, bezuslovno pratiti politiku SNSD-a, kao stvaraoca u političkom blatu nakon izbora 2014. (Deusche Welle) 

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje