Poslije 23 godine čekanja došao je i taj dan. U Banjaluci će danas zvanično biti otvorena Ferhat-pašina džamija ili Ferhadija, na dan kada je 1993. godine srušena.

Muslimani u BiH i šire sa nestrpljenjem su čekali ovaj dan, posebno žitelji Banjaluke, jer je riječ o centru vjerskog života u ovom gradu i simbolu Banjaluke starom više od 400 godina.

U prisustvu brojnih vjernika i gostiju, zvaničnika iz BiH i svijeta, Ferhadija će ponovo zasjati punim sjajem i svoja vrata otvoriti vjernicima, javlja Anadolu Agency (AA).

Iz Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, koja je organizator svečane ceremonije otvorenja Ferhadije, pripremili su bogat vjerski i kulturno-umjetnički program, kojem će prisustvovati veliki broj uglednih gostiju i visokih zvanica, ne samo iz BiH, nego i iz Evrope, prije svega Turske, koja je i bila najveći donator obnove banjalučke ljepotice.

Program bi trebao početi oko 10.30 sati, a završiti presijecanjem vrpce nešto iza 13 sati.

Dolazak na otvorenje banjalučke džamije, između ostalih, su najavili Ahmet Davutoglu, premijer Republike Turske, Bakir Izetbegović, predsjedavajuči Predsjedništva BiH, Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, vjerodostojnici Mehmet Gormez, predsjednik Diyaneta (Uprava za vjerska pitanja) Turske, Husein efendija Kavazović, reisu-lulema IZ u BiH, kao i predstavnici ostalih vjerskih zajednica u BiH, pravoslavne, katoličke i jevrejske.

Očekuje se da će otvorenju Ferhadije prisustvovati više od 10.000 ljudi, koji su zbog ovog velikog događaja došli ne samo iz svih krajeva BiH, nego i iz cijelog svijeta.

Mnogi od njih su noć uoči otvorenja Ferhadije, dio svog vremena proveli u ovoj džamiji i njenom haremu, neki moleći, a neki uživajući u njenoj ljepoti. Oni koji su imali priliku vidjeti je prije rušenja 1993. prisjećali su se kako je, isto kao sada, ponosno stajala na svom mjestu sve do tog kobnog 7. maja 1993. godine. Na samom ulazu u džamijski harem izloženi su radovi djece koja su crtala Ferhadiju. U blizini ove male izložbe je postavljena i ploča na kojoj su navedeni svi donatori i vakifi obnove Ferhat-pašine džamije, koji su dali više od 1.000 konvertibilnih marka (KM).

– Oštre policijske mjere pred otvorenje –

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS potrudili su se da cijeli skup obezbijede na najbolji mogući način. Biće angažovano oko 1.000 policajaca i pripadnika snaga sigurnosti. Još dan prije otvorenja, ulice u neposrednoj blizini Ferhadije bile su zatvorene za saobraćaj, samo pješaci su mogli da dođu do nje. Za danas je najavljeno da će mjere osiguranja biti pooštrene, pa će tako i veliki dio centra Banjaluke biti potpuno blokiran.

Prema riječima banjalučkih hotelijera, policija je u posljednjih sedam dana provjeravala sve osobe koje su noćile u ovom gradu, kako bi na vrijeme bila uočena sva eventualno sumnjiva lica, a sve u cilju da svečana ceremonija otvaranja i ponovnog „rađanja“ Ferhadije protekne u najboljem redu.

Za sami događaj vlada veliko interesovanje medija, rema zvaničnim podacima, akreditovano je više od 200 medija.

Prostor u kojem će se nalaziti publika, odnosno vjernici i turisti koji su došli da prisustvuju svečanom otvorenju, ogradom će biti potpuno odvojen od prostora na kojem će biti smješteni visoki zvaničnici i na kojem će se odvijati ceremonija. Posjetioci će, kako javlja novinar Anadolu Agency iz Banjaluke, biti dovezeni u stotinjak autobusa na ceremoniju, nakon čega će autobusi biti odvezeni na nepoznatu lokaciju, zbog mjera sigurnosti.

– Graditelj Ferhadije –

Ferhat-pašina džamija ili Ferhadija smještena je u dijelu grada poznatom kao Donji Šeher koji je procvat doživio zahvaljujući posljednjem bosanskom sandžakbegu (1574—1580) i prvom beglerbegu (1580—1588) Ferhad-paši Sokoloviću, članu poznate porodice iz sela Sokolovića kod Rudog. Kako je svojevremeno napisao poznati arhitekta i jedan od najistaknutijih poznavalaca spomeničkog bogatstva BiH Alija Bejtić, ono što je Gazi Husrev-beg bio nešto ranije Sarajevu, to je Ferhad-paša Sokolović bio Banja Luci. Ferhad-paša je ubijen septembra 1590. godine u Budimu od strane jednog njegovog roba, a prema sopstvenoj želji kasnije je prebačen i sahranjen u posebnom turbetu kraj Ferhadije.

Ferhadija je izgrađena 1579. godine u klasičnom otomanskom stilu. Ferhad-paša je 1587. godine zakladnicom formirao vakuf i odredio, uz ostalo, da se iz novčanih viškova izgradi medresa u blizini džamije. Dimenzije unutrašnjosti Ferhadije su, prema Bejtiću, 12,10 metara sa 12,60 metara, a visina od poda do najviše tačke centralne kupole iznosi 17,5 metara. S desne strane džamijske zgrade je munara visoka oko 41,5 metara i spada među najviše u BiH.

Džamija je kroz historiju nekoliko puta bivala oštećena, 1944. tokom bombardovanja u Drugom svjetskom ratu srušen je vanjski trijem. U zemljotresu koji je pogodio Banju Luku 1969. obrušen je dio minareta.

Proglašena je nultim historijskim spomenikom Bosne i Hercegovine 1950, nakon čega je uvrštena na listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a.

Ferhadija je bila jedna od 16 džamija srušenih u Banjoj Luci tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine. Srušena je 7. maja 1993. godine, nakon što je prvobitno bila granatirana, a potom i minirana. Ostaci džamije odvezeni su na gradsku deponiju, a dio je bačen u jezero Karanovac. Dan rušenja Ferhadije, 7. maj, u BiH je proglašen Danom džamija.

– Obnova koštala više od 10 miliona KM –

Obnova Ferhadije koštala je više od 10 miliona KM, a trajala je oko 15 godina.

Počela je 7. maja 2001. godine pokušajem da se postavi kamen temeljec za njenu obnovu. Međutim, došlo je do nereda i protesta oko 4.000 srpskih nacionalista koji su kamenovali i fizički nasrnuli na nekoliko stotina okupljenih Bošnjaka. Epilog je bio tragičan, nekoliko ljudi je primljeno u banjalučku bolnicu sa ozbiljnim povredama, a jedan od njih, Murat Badić, preminuo je od posljedica napada 26. maja 2001. godine. Ceremonija polaganja kamena temeljca kasnije je obavljena u tajnosti i uz velike mjere obezbjeđenja.

Među najvećim donatorima obnove ove banjalučke džamije su Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA) koja je izdvojila oko dva miliona KM, institucije Republike Srpske koje su dale više od milion KM, te mnogobrojni donatori i vakifi. (Tuzlanski.ba)