Američki State Department objavio je izvještaj o ljudskim pravima u BiH u kojem su komentirani i prošli Opći izbori.
Posebno je zanimljiv dio koji se odnosi na utrku za predsjednika RS, u kojoj je pobijedio Milorad Dodik nakon ponovnog brojanja glasova. Protivkandidat bila je Jelena Trivić, koja nikada nije priznala Dodikovu pobjedu.
“Vlasti u većinski srpskom RS-u poduzele su kontinuirane radnje koje potkopavaju nacionalne institucije, povećavaju međuetničke napetosti i ograničavaju slobodu okupljanja i izražavanja. Eskalirajući verbalni i pravni napadi predsjednika RS Milorada Dodika potkopali su ustavni poredak zemlje, a razdorna i zapaljiva retorika čelnika RS pridonijela je povećanim političkim i etničkim napetostima u cijeloj zemlji”, poručili su.
“Političke stranke, civilno društvo i međunarodna zajednica primijetili su brojne nepravilnosti tokom izbornog dana. Međunarodni promatrači izvijestili su kako je organizirana prevara bila posebno teška i možda presudna u utrci za predsjednika RS.
The United States’ annual Human Rights Report #2023HRR describes backsliding on the respect for certain fundamental human rights in Bosnia and Herzegovina, including serious restrictions on freedom of expression and the media, violence and threats of violence against journalists,…
— US Embassy Sarajevo (@USEmbassySJJ) April 23, 2024
Kada je riječ o ljudskim pravima, State Department ističe:
“vjerodostojne izvještaje o mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju pritvorenika od strane policije; teške i po život opasne zatvorski uslove; ozbiljne probleme s neovisnošću pravosuđa; ozbiljna ograničenja slobode izražavanja i slobode medija, uključujući nasilje i prijetnje nasiljem protiv novinara, te usvajanje zakona koji kriminalizira klevetu; bitno miješanje u slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja; ozbiljna i nerazumna ograničenja političkog sudjelovanja manjinskih kandidata; ozbiljna korupcija u vladi; rašireno rodno uvjetovano nasilje, uključujući porodično i seksualno nasilje, nasilje nad djecom te rani i prisilni brak u romskoj populaciji; zločini koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjereni na pripadnike etničkih skupina; vjerski motivirani zločini, uključujući napade, uznemiravanje i zastrašivanje usmjereno na različite vjerske skupine; zločini motivirani antisemitizmom; i zločine koji uključuju nasilje ili prijetnje nasiljem usmjerene na lezbijke, homoseksualce, biseksualne, transrodne, queer ili interspolne osobe.”
“Vlada nije poduzela vjerodostojne korake da identificira i kazni dužnosnike koji su možda počinili kršenja ljudskih prava”, istakli su.
Navodeći i kako neadekvatna kazna za ratne zločince i dalje predstavlja veliki problem u BiH, poručili su i:
“Uočeni su i primjeri historijskog revizionizma, poricanje genocida, te je nastavljeno veličanje pojedinaca osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Tužilaštvo BiH tokom godine do oktobra nije podiglo nijednu optužnicu za negiranje genocida ili veličanje ratnih zločina prema izmjenama i dopunama Kaznenog zakona BiH iz 2021. godine.
Glavna tužiteljica je navela da je ured donio 30 odluka o nepokretanju istraga na temelju zaprimljenih pritužbi, a sve su stigle od građana i nevladinih organizacija.”
