Dvojna državljanstva s Hrvatskom i Srbijom omogućila su brojnim osumnjičenima i presuđenima u BiH za razna krivična djela, od kriminala, preko ubistava i ratnih zločina, do nekih „sitnih“ prijestupa, da se u tim zemljama spase od izdržavanja kazne u našoj zemlji ili i samog sudskog procesuiranja.
U ovom trenutku u Ministarstvu pravde ne raspolažu podacima o tome koliko je osoba, zahvaljujući tome što imaju i „rezervni“ pasoš neke od zemalja u regionu, pobjeglo od ruke pravde iz BiH, javlja Avaz.
Daleko veći broj
Međutim, prema nezvaničnim podacima iz bh. pravosudnih institucija do kojih je došao „Avaz“, u Hrvatskoj se krije čak 110 pravosnažno osuđenih državljana BiH. A, ako se tome dodaju i oni kojima se tek trebalo suditi ili su osuđeni nepravosnažno, taj broj daleko je veći.
Također, i u Srbiji se, prema istim izvorima, krije oko stotinu pravosnažno osuđenih građana BiH.
Marina Bakić, portparol Ministarstva pravde BiH, za „Avaz“ pojašnjava kada se traži izručenje bjegunaca iz neke druge zemlje.
“Tek kada se te osobe lociraju od policijskih organa, ako su za to ispunjeni uvjeti, u pravilu se traži ekstradicija u BiH. Veoma je značajno da je BiH, na inicijativu Ministarstva pravde BiH, zaključila bilateralne ugovore o izručenju s većinom zemalja u regionu, čime je omogućeno izručenje počinilaca teških krivičnih dijela i u slučajevima kada osoba ima državljanstvo zemlje u koju je prebjegla, a pod uvjetima predviđenim ugovorom. Riječ je o krivičnim djelima organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca”, kaže Bakić.
No, uprkos takvim sporazumima, činjenica je da je stanje na terenu razočaravajuće i da praktičnih primjera primjene sporazuma gotovo i da nema. Jedan od takvih je i slučaj Ante Jelavića, nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ-a i jednog od najpoznatijih regionalnih bjegunaca, koji već duže od 15 godina uspješno izbjegava izvršenje pravde u BiH. On je još 2005. godine pobjegao u Hrvatsku uoči izricanja nepravomoćne presude u slučaju “Hercegovačka banka”, a u kojem je prvostepeno osuđen na 9,5 godina za zloupotrebu finansijske pomoći namijenjene Hrvatima u BiH. Jelavića optužnica, potvrđena još 2004. godine, tereti i za podrivanje ustavnog poretka BiH zbog tzv. hrvatske samouprave, a on duže od deceniju i po slobodno šeta Hrvatskom. Začarani krug Poroznost granice BiH sa Srbijom i Hrvatskom i dvojno državljanstvo najviše su koristili osumnjičeni, optuženi, čak i osuđeni za ratne zločine. Među njima je i Novak Đukić, osuđen na 20 godina robije zbog ratnog zločina na Tuzlanskoj kapiji 25. maja 1995. godine, kada je ubijena 71 osoba, uglavnom mladih, a ranjeno njih oko 200.
Začarani krug pravnih nedorečenosti i povoljnosti koje pruža dvojno državljanstvo već sedmu godinu koristi Oliver Knezović, osumnjičeni za ubistvo Vedrana Puljića, navijača FK Sarajevo, 2009. godine u Širokom Brijegu. Knezović se brani sa slobode u tek nedavno pokrenutom postupku pred sudom u Splitu. Slobodanka Boba Tošić (30) iz Han-Pijeska, nekadašnja misica, pobjegla je nedavno iz kućnog pritvora da bi izbjegla odlazak na izdržavanje kazne od dvije i po godine zatvora, koje joj je izrekao Sud BiH. Pretpostavlja se da se krije u Beogradu. Jelić šeta Hrvatskim saborom.
U Hrvatsku je krajem prošle godine iz BiH pobjegao i nekadašnji general Hrvatske vojske i HVO-a Zlatan Mijo Jelić, optužen za ratne zločine nad Bošnjacima u Mostaru. O njegovom statusu u susjednoj zemlji, uprkos tome što je u BiH osuđen za zločine, govori i činjenica da je prije nekoliko dana posjetio Hrvatski sabor, gdje se sastao sa šefom Odbora za ratne veterane Ivanom Anušićem. Opozicija u Hrvatskoj žestoko je kritizirala činjenicu da se jedan osumnjičenik za ratne zločine šeta Hrvatskim saborom, no tamošnje pravosuđe se ne oglašava.
Sanjin Sefić
10. oktobra usmrtio je studentice Selmu Agić i Editu Malkoč u Sarajevu te, iako nema državljanstvo Srbije, pobjegao u tu zemlju. Premda ga to ne može spasiti procesuiranja u BiH, Sefić je ipak bijegom te protivljenjem izručenju uspio usporiti proces za njegovo konačno privođenje pravdi.
