Desetljeće je od jula 2013., kad je krenuo novi, veliki egzodus iz BiH.
Mnogi koji su imali dokumente Hrvatske, odnosno Europske unije, krenuli su putem Evrope vidjeti šta se nudi na tržištu rada, povlačeći u međuvremenu sa sobom porodicu. Ubrzo nakon toga više nisu odlazili samo oni s dokumentima EU, već je zbog raznih evropskih olakšica krenula cijela država van.
Nešto čudno u državi…
Danas ipak više nije iznenađenje kada neko odlazi, više se priča o pojedincima koji se vraćaju, pa barem malo uljepšaju sumornu svakodnevicu, da ima kakve-takve budućnosti i ovdje, ali…
Prosječna starost bh. društva je 43,1 godinu, mladi se ne osamostaljuju ni u tridesetima pa je više teško praviti neku raščlambu na mlade, zrele i stare, a u inozemstvo odlaze i oni koji su pred bh. penzijom ili su u nju već otišli. Sve je nekako čudno u državi BiH. Nedostaju nam građevinski radnici, zavarivači, stolari, armirači, trgovci, ugostitelji, IT stručnjaci…, a i oni koji se školuju za ta zanimanja nastoje što prije otići. Prethodni izvještaj Populacijskog fonda UN-a (UNFPA) navelo je da 47 posto mladih razmišlja o odlasku iz BiH, od toga čak 24 posto o trajnom odlasku.
– Postoje dva ključna trenda koja utječu na državu – emigracija mladih se ubrzava, a razlozi i motivacije za odlazak uzimaju se “zdravo za gotovo”, a da se ne istražuju niti se suprotstavljaju. Država progresivno stari, što negativno utječe na ukupnu populaciju – kazao je svojedobno John Kennedy Mosoti, predstavnik UNFPA u Bosni i Hercegovini.
Istaknuo je i kako bez opipljivog napretka BiH riskira doći do tačke bez povratka, gdje bi onih koji ostaju u zemlji bilo premalo da bi se dogodila značajna promjena koja bi preokrenula smjer. U sljedećih 50 godina Bosna i Hercegovina bi mogla ostati na milion i po stanovnika, podaci su istraživanja Ujedinjenih naroda. Iz Instituta za razvoj mladih “KULT” kažu kako odlaze i nezaposleni i zaposleni. Odlaze u razvijene zemlje zapadne Evrope raditi poslove koje u danom trenutku mogu naći.
– Podaci bi trebali upućivati na žurnost provedbe određenih procesa na terenu, da se poboljša položaj mladih. Pri tome mislimo na podršku na lokalnom nivou u svim domenama, poboljšanje obrazovanja, poboljšanje zdravstvene usluge, socijalnih usluga koje se nude mladima, ali isto tako i brigo o stambenom zbrinjavanju – istaknuli su iz Instituta “KULT”.
Stvari želi promijeniti rezidentna koordinatorima UN-a u BiH Ingrid Mcdonald.
– Posljednji podaci Međunarodne organizacije za migracije naglašavaju da iz BiH ne odlaze samo mladi stručnjaci već i cijele porodice. Iako neki odlaze zbog posla, ostali odlaze jer žele stabilnost, osjećaj nade. Mladi ljudi žele imati budućnost, nadu. Društvo im tu priliku mora omogućiti. Unutar BiH, bez obzira na politička pitanja, postoje drugi dijelovi sistema koji su važni mladima, poput zdravstva, obrazovanja, socijalne sigurnosti, posebice nakon koronavirusa i rata u Ukrajini. Inflacija je visoka. Plaće su se malo povećale, ali nedovoljno. Ljudi pate, a ako pate, moraju naći način da prežive. Tu bi građani htjeli vidjeti da se pridaje više pažnje, posebno mladi – naglasila je Mcdonald.
Šta dogodine?
Apsolutno je da BiH mora napraviti nešto da se ostaje ovdje, a trenutno se uglavnom ništa ne čini. Od iduće godine već se spominje da će Njemačka podignuti minimalnu satnicu na 14 eura, a to će onda potaknuti nove naraštaje da krenu jer više nema promišljanja do kasnih 20-ih, 30-ih ili 40-ih godina, da se krene pa se osigura budućnost. Već iz srednjoškolskih klupa bira se odlazak. To je ono što zabrinjava i potrebno je žurno raditi da se trend iseljavanja zaustavi. Mjere poput reformi javne uprave, radnog zakonodavstva, zdravstvenog i penzionog sistema, srezivanja poreza, reforme školstva, uvijek su aktuelne, međutim, u BiH se više govori o mjerama nego što se one provode. I u tome prolaze godine i desetljeća, a stanovništvo doslovno nestaje. Možda se nešto promijeni ako se Evropa jače uključi u podizanje standarda ovdje i uvođenje reda, međutim, pitanje je koliki je to interes s obzirom na to da odavde, ko god ode, pokaže se kao dobar radnik kod stranca ili u EU, piše Večernji.ba
