Jasmin Imamović, nekadašnji gradonačelnik Tuzle i aktuelni zastupnik u parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine je u razgovoru za Tuzlanski.ba dao odgovore na neka od pitanja koja trenutno najviše zanimaju javnost a tiču se državne vlasti, državne imovine, istočne interkonekcije… 

Imamovć je u razgovoru otvoreno govorio i o izdvajanju sredstava iz budžeta FBiH za projekte u Tuzlanskom kantonu, izgradnji putne infrastrukture, o ideji za gradnjom spomenika Tvrtka I Kotromanića u Banja Luci, te o javnim istupima pojedinih članova SDP-a kao i stanju u stranci.

Na početku razgovora, osvrćući se na to da nakon 21 godinu više nije gradonačelnik, ističe da mu najviše nedostaje Tuzla.

“Smatrao sam da je došlo vrijeme da se povučem jer sam sve ciljeve koje sam zacrtao, strateške ciljeve u gradu, ostvario. Vidio sam da nemam neku novu ideju…”, govori  Imamović te navodi kako je zadnjih godina turizam u Tuzli u porastu, što je izuzetno pohvalno.

Za svog nasljednika, Zijada Lugavića, smatra da je “pravi čovjek na pravom mjestu”.

“Sve u životu je uradio korektno. Državni fakultet, državni magistarski rad, državni doktorat. Meni je bilo važno da je on od rođenja uradio sve stvari kako treba. Deset godina bio je moj pomoćnik na raznim pozicijama, sve poslove je obavljao korektno i spoznao sam da je pošten čovjek”.

Budući da je državna vlast uspostavljena, postavlja se pitanje kada građani mogu očekivati konkretne i vidljive rezultate.

“Zatečene su grozne okolnosti, razmatramo neke revizorske izvještaje iz 2021. godine. Važno je da su se stvari pokrenule, ne tako kako bih ja želio, kako bi to svi građani htjeli, (…) donesen je Budžet, formirana Vlada u rekordno kratkom vremenu. Dobar znak je i da je Oružanim snagama BiH povećan budžet”.

Kada je riječ o novom sazivu Vijeća ministara i posjedovanju kapaciteta novih kadrova da iznesu teret reformi i realizacije velikih projekata, Imamović ističe važnost zajedničkog donošenja odluka.

“Imaju pretežno taj kapacitet, glavne stvari oni ne mogu ostvariti ukoliko to oba naroda Parlamenta ne izglasaju. Stalno je potreban taj politički konsenzus. Mislim da je Vijeće ministara spremno da krene u poduhvate. Treba pristati na kompromise, ali nikako na kompromis koji bi bio na štetu građana BiH i BiH kao države i koji ne bi bio u skladu sa Zakonom”.

Vlada Federacije BiH je po osnovu raspodjele sredstava utvrđenih Budžetom FBiH za projekte u Tuzlanskom kantonu izdvojila skoro 40 miliona KM što je znatno više nego što je izdvajala prethodna Vlada za Tzlanski kanton.

Imamović ističe je veoma bitno sagledati kriterije poput broja stanovnika kada se donose odluke o raspodjeli novca, što u konačnici dovodi do objektivnog izdvajanja sredstava za različite projekte.

“Meni je stalo do objektivnosti. Nema veze kako se u kojoj mjesnoj zajednici glasalo za mene ili SDP, to nije novac onoga ko je dobio izbore nego je to novac u vlasništvu svih građana. Građanin nijednog grada ne smije vrijediti više od građanina nekog drugog grada”.

Ono što građani najviše iščekuju jesu ozbiljniji radovi na putnom pravcu između Tuzle i Sarajeva, što je Imamović i sa pozicije gradonačelnika zagovarao godinama. U nekoliko navrata navodio je da se Bosna i Hercegovina najbolje reintegriše povezivanjem i prugama.

“Ja se nadam (ozbiljnijim radovima), ja sam zbog toga htio da zauzmem poziciju predsjednika za saobraćaj i komunikacije. Da biste bili ozbiljan grad, treba da imate aerodrom-to imamo, ali treba do vas da dođe i autoput čega Tuzlanski kanton i Tuzla nema ni metar. Već je završen idejni projekat, već su ranije od Vlade bila odvojena neka sredstva za pravac Tuzla-Brčko-Orašje što je zapravo cesta Sarajevo-Beograd. Iz Srbije su došli do Bijeljine, sada bi trebalo da se nastavi unutar BiH. Poznajem i premijere i ljude u vladi i nadam se da će se to desiti, treba vidjeti prvih 100 dana. Zanima me i produžetak južne saobraćajnice i treća traka na putu za Sarajevo, kao i treća traka između Kladnja i Tuzle”.

Kada je riječ o istočnoj interkonekciji i ranijim idejama o skladištenju plina u Tuzli, Jasmin Imamović ističe da je izrazito protiv toga.

“Nema skladišta u Tuzli”, bio je jasan Imamović. “Izrazito sam protiv toga. Godinama sam govorio o tome, nećemo živjeti na skladištu plina. Što se tiče bilo kojeg energenta, on je potreban Tuzli, samo ne želimo skladište. U sred smo energentske tranzicije, treba razmišljati o energiji vjetra, sunca, zemlje,… U toj tranziciji, nijedan rudar ne smije ostati bez posla. Ona treba biti takva da niko ne ‘zaplače’ nego da joj se svi obraduju što je moguće izvesti”.

Državna imovina je očigledno kamen spoticanja između entiteta, samim time pitanje je na koji način iznaći rješenje po ovom pitanju.

“Ja sam karijeru počeo baveći se imovinsko pravnim odnosima. Državna imovina pripada državi i toga ćemo se držati. Ova zemlja ima kontinuitet od skoro hiljadu godina. Mi zastupnici smo jedna prolazna garnitura u tom višestoljetnom kontinuitetu i ne smijemo dopustiti da uradimo nešto što bi bilo na štetu naše države. Ovo je toliko nesporno pravno što znaju i Dodikovi pravnici. Nekada je ova država bila najmoćnija na zapadnom Balkanu što ne znači da opet ne može biti”.

 

Tuzla ima spomenik, Banja Luka ga želi izgraditi, a u Sarajevu se još uvijek traži pogodan lokalitet. Čiji je kralj Tvrtko?

“Meni je prvenstveno drago da se ovdje toliko zakuhalo 2012. godine, neobično je uvijek oko toga. Kad sam saopštio da ćemo praviti spomenik prvom bosanskom kralju i u Tuzli se svako živ začudio- prvi njegov spomenik ikada. Sarajevo želi da podigne spomenik, sada i Banja Luka, rekao da sam da bi ova zemlja bila pametna trebao bi svaki grad da podigne spomenik prvom bosanskom kralju. Nijedan narod nema pravo da ga prisvoji samo sebi nego svi zajedno imamo pravo da ga prisvojimo svima nama, to je naše zajedničko kulturno naslijeđe”.

Vezano | Čengić: Tužni su današnji glavni odbori SDP-a, neću da se petljam u unutarstranačke obračune  

Stranački kolega Irfan Čengić rekao je da mu je, citiramo “Tužno bilo gledati sjednicu glavnog odbora SDP-a, ranije su bile u kristalnim dvoranama, a sada su u nekom podrumu, gdje se skupi 50-60 ljudi”, na što se osvrnuo i Imamović.

“To je sala za sjednice hotela Salis, nije to neki podrum. Tamo simpozije imaju i međunarodne organizacije, ljekari, medicinski fakulteti, ne znam šta mu sada to znači. To je radna atmosfera, treba biti kancelarijska, mislim da se radi o pristojnom objektu. Volim što je on kritičan, mi smo demokratska partija, ali nam ne treba to podcjenjivanje i omalovažavanje. Nije mi se dopala ta izjava, ja ga poznajem i on možda i ne misli tako”.

Govoreći o navodima da zvanični stavovi SDP-a nisu u skladu sa programom stranke, bivši gradonačelnik ističe da je uvijek da za mjerenje rezultata.

“Neke njegove (Čengićeve) kritike su objektivne neke subjektivne kada je u pitanju rad SDP-a. Smatram da partija kako organizuje sebe pokazuje kako može organizovati društvo, što je ona demokratskija, to će kriteriji u društvu biti bolji”.

Već se govori o nasljedniku Nermina Nikšića na poziciji predsjednika SDP-a. Imamović je već naveo da nema izražene ambicije za poziciju predsjednika, a kao mogući nasljednik spominjao se i aktuelni član predsjedništva Denis Bećirović.

“Smatram da, kada se razmišlja o novom predsjedniku SDP-a, ima dosta bar desetak članica i članova koji bi mogli da rade dobro taj posao, a jedan od njih je sigurno Denis Bećirović. On ima iza sebe veliki broj glasova, SDP mora osvojiti veliki broj glasova da bi bio u vlasti i pokazao šta može i šta zna. Željan je posla, vidjeli ste da zastupa pravilno, ali da nikome ne da da pređe crvenu liniju. Prije smo imali ljude koji su vodili politiku podvijenoga repa. Ja želim da ovu zemlju vodi neko ko ne da na ovu zemlju i njene vrijednosti, ko je spreman boriti se, uzvratiti udarac i štititi. Smatram da bi on mogao napraviti dobru organizaciju SDP-a i da bi SDP imao isti ovaj rezultat ili bolji, a nikako lošiji”.

Naposljetku, pitali smo gospodina Imamovića da li, prema njegovom mišljenju, važniji prijem Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju ili NATO savez.

“Važno je i jedno i drugo. Ako bih morao odlučiti se za jedno, odlučio bih se za prijem u NATO pakt”, kazao je Imamović, ponovo naglašavajući da bi najradije kao opciju izabrao oboje, i prijem u Evropsku uniju i prijem u NATO pakt.” za kraj razgovora zaključio je Imamović.