Hadž je simbol jedinstva, bratstva, mira, strpljenja i tolerancije, a to je temelj sreće i uspjeha u životu.

Svi ljudi a posebno muslimani, treba da ostave neslogu, anarhiju, sukobljavanje i činjenje zuluma, bajramska je poruka šejha Sinanove tekije u Sarajevu Seada ef. Halilagića. Znajmo, naglasio je, da je hadž simbol truda i borbe, odricanja i darivanja drugog, pa potrudimo se da budemo nosioci toga.

Sead ef. Halilagić u intervjuu za Fenu naglašava da se muslimani nakon mjeseca ramazana kontinuirano pripremaju i za sveti mjesec Zu-l-hidždže, jer to je mjesec u kome se putuje na hadž i mjesec u kojem se žrtvuje kurban. A cilj i hadža i kurbana je približavanje Gospodaru.

Kako bi hadž i kurban bili valjano obavljeni, Halilagić podsjeća na propise, uslove koji se moraju ispuniti i ispoštovati.

Prema šerijatskim propisima musliman i muslimanka koji su punoljetni, umno i tjelesno zdravi, materijalno imućni tj. imaju potrebni novac i osiguranu porodicu u njihovom odsustvu – obavezni su obaviti hadž.

Hadž je, podsjeća Halilagić, namjera i putovanje u Mekku radi obavljanja propisanih ibadeta (obreda) na za to određenim mjestima u tačno određeno vrijeme – oblačenje ihrama sa nijetom, tavaf oko Kabe, saj između Safe i Merve, boravak na Arefatu, Muzdelifi i Mini, bacanje kamenčića na džemretima – uz slavljenje , veličanje i zikr Allaha dž.š. želeći i tražeći Njegovu milost, oprost, zadovoljstvo i ljubav.

Ihrami su dva bijela pamučna čaršafa kojim se pokriva tijelo hadžije. Simboliziraju jednakost svih ljudi pred Allahom, a njihovom nosiocu zabranu svega što potiče nefs (animalna duša) na strast i pretjerivanje, kao i podsjećanje na smrt i kefine (odjeću umrlog) a što je neminovnost za sve ljude.

– Hadžija ide kao gost Allahu, odaziva se na Allahov poziv i mora ga biti svjestan i kasnije kroz svoj život – da je poslat na dunjaluk kao garib, usamljenik, u svojoj sredini, društvu sa aspekta uvjerenja. Mi imamo dunjalučke obaveze, učit ćemo, raditi, sticati dobro, ali ne radi njegovog gomilanja, već pomaganja drugih, širenja dobra, ispunjenja obaveza prema sebi i porodici, a ne robovanje materijalnom, što je sada postala svakodnevnica – naglašava Halilagić.

Hadžija izgovara telbiju, “Odazivam ti se Gospodaru, odazivam…”, a sa telbijom, kaže Halilagić, hadžija nije okrenut dunjaluku, već Gospodaru. Stoga, čovjek treba da bude kao putnik namjernik – nosi samo ono što mu je potrebno za put, a ne tereti se onim što će mu odvući pažnju, vrijeme, snagu, sposobnost.

Hadžija također pristupa i obavljanju tavafa oko K'abe.

– Tavaf je uključivanje u apsolutno kosmičko slavljenje, veličanje Allaha dž.š., jer Allaha zikr čini sve što je na nebesima i zemlji. Stoga se mi uključujemo, kroz tavaf u slavljenje, veličanje Allaha. Boravak na brdu Arefat je najvažiniji dio hadžijskih obreda. Poslanik a.s. kaže: Hadž je Arefat“. Na Arefatu se obavlja vukuf – stajanje pred Allahom a što asocira na Sudnji dan i polaganje računa za sve učinjeno. Hadžija tu vrši samoobračun, priznaje svoje grijehe, kaje se, ponizno moli za oprost, zikr čini Allaha dž.š. i upućuje mu dovu – naveo je on.

Podvlači da je Arefat mjesto spoznaje i istinske predanosti Allahu. Stajanje na Arefatu, smatra on, simbolizira boravak na stepenima spoznaje svoga Gospodara. Allah se ponosi hadžijama, oprašta im i obasipa ih milošću.

– Poslanik a.s. kaže: “I nema ni jedne osobe, koja u svom srcu ima koliko i trun imana a da joj na dan Arefata neće biti oprošteno” i kaže “Post na dan Arefata briše grijehe prošle i naredne godine” – rekao je Halilagić.

Dakle, dodao je, direktna funkcija hadža, ali i kurbana je približavanje Gospodaru, i na njemu, čovjeku, manifestovanje Allahovih odlika, vrijednosti.

Hadž je objedinio i sve druge islamske dužnosti u svom ispunjenju, i kao takav, svako onaj ko je iskreni vjernik, istinski okrenut Gospodaru, on ne može drugačije, sem da ima želju, težnju i potrebu da obavi hadž.

– Hadž je ukazana nam milost da bi postali Njegovi svjesni robovi i da možemo razumjeti svrhu svoga življenja na ovom svijetu, a osnovni naš zadak je da robujemo Allahu. To nije slijepo robovanje već potpuno istinsko okretanje Gospodaru, uz spoznaju Njega i razumijevanje i svrhu našeg ukupnog življenja, ibadeta, sa potpuno svjesnim pristupom i uz ispunjenost čovjeka srećom i zadovoljstvom što je Allahov rob i što je u potpunosti slobodan, neovisan o bilo čemu materijalnom i stvorenom. Hadž to uistinu čovjeku pruža – ističe Halilagić.

Većina hadžija obavezna je žrtvovati i kurban, radi upotpunjenja hadža. Žrtvovanje kurbana, podsjeća Halilagić, je spremnost na žrtvovanje i zahvalu na svim blagodatima Veličanstvenom Gospodaru kojima nas obasipa. Zanijetimo kod žrtvovanja da “zakoljemo” i svoju sebičnost i druge negativnosti našeg nefsa. Budimo bolji ljudi, poručio je Halilagić.

Nakon svih obavljenih propisa, radost za hadžiju, ali i za sve muslimane svijeta je Bajram – to je dan rodbine i obnavljanje pokidanih rodbinskih veza, da ih osnažimo i uspostavimo.

– To je dan potvrde dobrih komšijskih odnosa pa ih ojačajmo. Bajram je i dan naše djece pa ih obradujmo i unesimo u njihova srca radost i posvetimo im dužnu pažnju i ljubav. Bajram nam je pružena prilika da se moralno popravimo, humaniziramo, da osjetimo ljubav prema istini, pravdi i svemu vrijednom i lijepom – poručio je šejh Sinanove tekije u Sarajevu Sead ef. Halilagić u intervjuu za Fenu.