Najveći hrvatski književnik Miroslav Krleža je još davno napisao „”Neka oprosti gospođa Europa, ona nema spomenike kulture.

Pleme Inka u Americi ima spomenike, Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Europa, samo Bosna ima spomenike. Stećke. Šta je stećak? Oličenje gorštaka Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje, nigdje, nikad, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči i moli. Na kom je prikazan kao sužanj”.

I doista u vremenu veoma produktivnog antibosanstva i najveći osporavatelji bosanske državnosti ipak se „jagme“ za stećak kao dio vlastitig nacionalnog identiteta. Tako u vrijeme brojnih razdruživanja ovaj simbol srednjovjekovne neovisne bosanske države uspjeo je objediniti historičare i druge kulturne radnike o kandidaturi ovih srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika za listu „Svjetske kulturne baštine“.

Zajednička kandidatura Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Hrvatske je siguran pokazatelj da na južnoslavenskom prostoru ne postoji tako značajna umjetnička forma obrade nekog materijala.

Stećak je od davnina inspiracija za veliki broj umjetnika, ali i drugih kulturnih radnika. Međutim, rijetko je ko pokazao svu složenost forme i obrade kamena, s kojom su se suočavali naši predci, kao što je to uradio gradačački velemajstor kamenorezačkog zanata – Edin Hodžić zv. Kamenica.

Ovaj vrijedni zanatlija je prije nešto više od pet godina odlučio se da izradi „reprezentativni stećak sa motivima stećaka sjeveroistočne Bosne“.

I na poslijetku može sa ponosom reći da je uspjeo u toj svojoj namjeri. I tako, u utorak 1.marta 2022. godine od 13. sati na gradačačkom Trgu ispod Grdačačake tvrđave i Džamije Husejnije će biti otkriven ovaj veoma vrijedni spomenik.

Hodžić je tako, svom gradu, ali i široj regiji, dao najljepši poklon povodom 30. godina neovisnosti/nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

U vrijeme kada se na ovim prostorima višestruko špekulira sa identitetima, u doba kada je vrijednost vlastitog identiteta uglavnom iskazana u osporavanju drugih, ovaj vrijedni čovjek se vratio korijenima i na jedan unikatan način prikazao svu složenost umjetnosti stećaka.

Edin Hodžić je osoba koja je upotrebom savremenih materijala za obradu kamena svima nama pokazao koliko je složen proces izrade jednog stećka. Ovaj majstor se nije trudio da izmišlja „nešto novo“ nego je preslikao najsloženije primjere umjetničke obrade istih, te ih prenio na kamen čije dimenzije iznose: 140 cm visina; 100 cm širina; 190 cm dužina, odnosno sa pločom – postoljem visine 40 cm, za koliko se ovaj stećak u tom dijelu proširije, odnosno produžuje.

Sve ovo je impozantne težine oko 9 tona – i napominjemo da po dimenzijama i težini zasigurno ima na desetine većih stećaka na ovdašnjim prostorima.

Ovaj spomenik se odlikuje brojnim prenešenim motivima od slovnih natpisa, spirale, rozete, motiva lova, vinove loze, polumjeseca, križa, te štapa – kao simbola duhovnog vodstva naših predaka. I na poslijetku s pravom, uostalom kako su to predložili uposlenici „JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK“ ovaj ogroman spomenik se može prozvati „Reprezentativnim stećkom sa motivima stećaka sjeveroistočne Bosne“.

Nadamo se, da će svojom idejom, Edin Hodžić postaknuti i druge ljude iz svijeta biznisa da svojim doprinosima potpomognu očuvanje nacionalne i kulturne baštine naše države.