Nedjelja, 18. August 2019.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Gdje će se sve u svijetu održati izbori u 2018. godini?

U godini koja je počela, osim stanovnika Bosne i Hercegovine, na izbore će izaći i Amerikanci koji će glasanjem za Kongres glasati i na svojevrsnom referendumu o predsjedniku Donaldu Trampu, te Rusi, koji će, prema prognozama, ponovo izabrati Vladimira Putina za predsjednika.

Proteklu godinu su u Evropi obilježili su izbori u najuticajnijim zemljama Unije – Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji, kao i u Austriji i Holandiji, dok će ove godine parlamentarni izbori biti održani u Italiji, Mađarskoj i Sloveniji.

Može li neko stati na put Vladimiru Putinu?
Značajni izbori će biti u Rusiji koja 18. marta bira predsjednika, premda se ne očekuju veća iznenađenja budući da aktuelni predsjednik Vladimir Putin uživa podršku više od 70 posto građana, dok je njegovom najžešćem rivalu Alekseju Navaljnom, organizatoru nekoliko demonstracija, izborna komisija onemogućila da se kandidira zbog krivične presude iz 2013. za koju on tvrdi da je politički motivirana.

Očekuje se da Putinu neće biti teško da pobijedi novog kandidata Komunističke partije Pavela Grudinjina, ultranacionalistu Vladimira Žirinovskog i liberala Grigorija Javlinskog, između ostalih. Putin (65) mogao bi u slučaju pobjede i novog šestogodišnjeg mandata da postane ruski lider s najdužim stažom (2000-2024) poslije komunističkog diktatora Josifa Visarionoviča Staljina, piše BHRT.

Amerikanci za i protiv Trampove politike
Najviše pažnje svjetskih medija najvjerovatnije će privući izbori za američki Kongres 6. novembra kada će se birati svih 435 članova Predstavničkog doma, kojima mandat traje dvije godine, kao i 33 od 100 senatora, za šestogodišnji mandat.

Na “midterm” izborima, koji se tako zovu jer padaju na polovini predsjedničkog mandata, stranka koja ne kontroliše Bijelu kuću, obično ima veće šanse. Republikanci koji sada drže oba doma Kongresa, već imaju veliki zaostatak u anketama, pa se procjenjuje da bi demokrate mogle da osvoje makar Predstavnički dom.

U Senatu, gdje republikanci imaju tanku većinu od 51-49, demokratama će biti teško da osvoje dodatna dva senatora, pošto republikanci od 33 brane samo osam senatora. To znači da bi demokrate, zajedno s nezavisnim senatorima, trebalo da ne izgube nijedno od 25 mjesta koje već drže, a da osvoje dva republikanska.

Pobjeda na izborima za Predstavnički dom demokratama bi dala šansu da dodatno otežaju predsjednički posao Trampu, koji prošle godine i pored kontrole njegove partije nad oba doma Kongresa nije uspio da provuče ukidanje Obamakera, mada republikanci to obećavaju skoro sedam godina. Dodatna muka za Trampa moglo bi da bude pokretanje procedure za “impičment” (opoziv predsjednika) koji će biti izvjesniji s demokratskom većinom u donjem domu.

EVROPA
U Evropi će 2018. godine biti održani parlamentarni izbori u Italiji, Mađarskoj, Sloveniji, Švedskoj, Letoniji, Moldaviji, Luksemburgu, kao i opći izbori u Bosni i Hercegovini.

Predsjednika će birati Crna Gora, Češka, Kipar, Finska, Irska, Gruzija, Armenija i Azerbejdžan.

Italija
Italijanski parlamentarni izbori zakazani su za 4. mart, a građani će birati svih 30 poslanika Predstavničkog doma i 315 članova Senata. Od prethodnih izbora u februaru 2013. godine Italija je imala tri koalicione vlade, na čijem su čelu bili Enriko Leta, Mateo Renci i Paolo Đentiloni, svi iz Demokratske partije.

Prema anketama, ta stranka lijevog centra ima između 25 i 30 posto podrške, kao i populistički Pokret pet zvjezdica, dok je pokret Naprijed Italija nekadašnjeg premijera Silvija Berluskonija na oko 15 posto, kao i anti-imigrantska Sjeverna liga.

Mađarska
Mađarski premijer Viktor Orban i njegova konzervativna stranka Fides pokušaće na izborima u aprilu ili maju da zadrži većinu u parlamentu. Koalicija stranke Fides i male Krišćansko demokratske narodne stranke osvojila je na prethodnim izborima 44,87 posto glasova, ali dvotrećinsku većinu mandata, zahvaljujući izbornom sistemu.

Orbanu, premijeru od 2010. godine i prethodno od 1998. do 2002. godine, često kritikovanom iz Brisela zbog autoritarnih tendencija, glavni protivnici biće krajnje desna stranka Jobik, koja prema anketama ima podršku oko 17 posto birača, i Mađarska socijalistička partija s oko 11 posto podrške.

Slovenija
Izbori za parlament Slovenije biće održani najkasnije do jula, a najnovije ankete pokazuju da će se za prvo mjesto boriti opoziciona Slovenačka demokratska stranka nekadašnjeg premijera Janeza Janše i Socijaldemokrate, članica vladajuće koalicije.

Stranka modernog centra premijera Mira Cerara, osnovana neposredno pred prošle izbore na kojima je osvojila najviše glasova, trenutno je na trećem mjestu.

Češka Republika
Predsjednik Češke Miloš Zeman imaće osam protivkandidata na izborima u januaru, u borbi za drugi petogodišnji mandat. Nekadašnji komunista, pa socijaldemokrata, te osnivač Stranke građanskih prava, kao predsjednik je nastupao bez dlake na jeziku, koristio živopisne riječi, zalagao se protiv prijema migranata i iritirao mnoge braneći rusku poziciju prema Ukrajini i kritikujući sankcije Zapada Moskvi.

Glavni rivali biće mu bivši predsjednik Češke akademije nauka Jirži Drahoš, nekadašnji češki premijer Mirek Topolanek i biznismen Mihal Horaček. Prvi krug će biti održan 12. i 13. januara, a eventualni drugi 26. i 27. januara.

Crna Gora
Crna Gora će birati predsjednika početkom proljeća, a aktuelni šef države Filip Vujanović nema pravo da se kandidira za novi petogodišnji mandat. Na prethodnim izborima 2013. godine Vujanović je tijesno, s 51,2 posto glasova, pobijedio nezavisnog kandidata Miodraga Lekića za kog je glasalo 48,8 posto birača.

Vladajuća Demokratska partija socijalista Crne Gore želi da njen kandidat na predsjedničkim izborima bude lider stranke, bivši predsjednik i premijer Milo Đukanović. On se o tome nije eksplicitno izjašnjavao, ali nije odbacio tu mogućnost.

LATINSKA AMERIKA
U Latinskoj Americi 2018. godine izbori čekaju Brazil, Kubu, Venecuelu, Meksiko, Paragvaj, Kolumbiju, i Kostariku.

Kuba
Kuba će 19. aprila, glasanjem u parlamentu dobiti novog predsjednika koji će naslijediti Raula Kastra. Mnogi očekuju da će novi predsjednik Kube biti prvi potpredsednik Migel Dijas-Kanel, ali se predviđa da će Kastro (86) i dalje imati uticaj u donošenju odluka.

Venecuela
U oktobru bi trebalo da budu održani predsjednički izbori u Venecueli, pogođenoj dubokom političkom i ekonomskom krizom. Osiromašena zemlja je podijeljena između pristalica predsjednika Nikolasa Madura i liberalne opozicije koja je, zahtijevajući između ostalog vanredne izbore, protestovala tokom cijele 2017. godine.

Snage sigurnosti demonstracije su gušile silom, a u neredima je poginulo najmanje 120 ljudi, dok su stotine uhapšene. Pregovori vlade i opozicionih lidera zasad nisu dali rezultate, a nastavak dijaloga se očekuje u januaru. Na izborima 2013. godine Maduro je, prema zvaničnim rezultatima, osvojio 50,6 posto glasova, a liberal Enrike Kapriles, koji je odbio da prizna rezultate, 49,1 posto.

Brazil
Predsjednički izbori u Brazilu, zakazani za 7. i 28. oktobar, vjerovatno će biti neizvjesni, pošto više potencijalnih kandidata ima šanse za pobjedu. Među njima nije aktuelni šef države Mišel Temer, koga je krajem ljeta podržavalo tri odsto birača, što je najniži rejting nekog brazilskog predsjednika od obnove demokratije 1985. godine. Temer je postao predsjednik poslije kontroverznog opoziva ljevičarske predsjednice Dilme Rusef. Njen politički otac, socijalista Lula da Silva, brazilski predsjednik od 2003. do 2011. godine, pominje se kao mogući kandidat na izborima.

AZIJA
Na parlamentarne izbore u Aziji 2018. godine ići će građani Libana, Afganistana, Pakistana, Kambodže, Butana, Malezije.

Parlamentarni izbori u Libanu trebalo bi da budu održani 6. maja, a do sada su odlagani nekoliko puta. Aktuelni saziv izabran je još 2009. godine, ali je njegov mandat produžavan zbog zabrinutosti za sigurnost usljed prelivanja rata iz susjedne Sirije na tlo Libana. Stranke koje imaju najveću podršku birača su Pokret za budućnost koji vodi premijer Sad Hariri, Slobodarski patriotski pokret čiji je osnivač predsjednik Libana Mišel Aun, proiranski Hezbolah koji vodi Hasan Nasralah, i Pokret nade.

AFRIKA
Među izborima koji će ove godine biti održani u 15-ak afričkih država, izdvajaju se predsjednički izbori u Egiptu. Očekuju se i parlamentarni izbori u Libiji, razorenoj građanskim ratom, ali je njihovo održavanje neizvjesno.

Egipat
Izbori za predsjednika Egipta bit će održani između februara i maja, a očekuje se da na njima učestvuje i pobijedi aktuelni šef države Abdel Fatah El Sisi. Za predsjednika je izabran 2014. godine, godinu dana nakon što je predvodio vojni udar kojim je zbačen izabrani predsjednik zemlje Mohamed Morsi, tadašnji vođa Muslimanskog bratstva.

El Sisi je ljetos nagovijestio da će se kandidirati za novi četvorogodišnji mandat ako narod to od njega zatraži. Krajem decembra je 12 miliona pristalica El Sisija potpisalo apel za njegovu kandidaturu.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: , ,