Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), kao i Evropska investicijska banka se pozicioniraju kao dvije ključne institucije putem kojih se finansira projekat izgradnje autoceste, a upravo ovih dana javnost je svjedočila dvjema vijestima koje nagovješćuju ubrzanje dinamike izgradnje na prostoru regije Hercegovina.
Osim jasne političke podrške, koja će biti potvrđena i iduće sedmice, Evropska unija u punom je kapacitetu stala i iza ekonomskog ojačavanja BiH, preduslov čega je realizacija velikih infrastrukturnih projekata iz područja cestogradnje, piše Večernji list BiH.
Na koridor Vc sada se i u okviru Evropske unije gleda kao na ključ podizanja ukupnog životnog standarda u zemlji, a što će doći do izražaja nakon početka realizacije stavki iz novog Plana rasta za zapadni Balkan.
Integracija
Naime, upravo prvi stup novog plana, koji nosi naziv “Jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Evropske unije” kao jednu od sedam prioritetnih aktivnosti ima olakšavanje cestovnog prevoza. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), kao i Evropska investicijska banka pritom se pozicioniraju kao dvije ključne institucije putem kojih se finansira projekat izgradnje autoceste, a upravo ovih dana javnost je svjedočila dvjema vijestima koje nagovješćuju ubrzanje dinamike izgradnje na prostoru regije Hercegovina.
Naime, prije nekoliko dana Javno preduzeće Autoceste FBiH objavilo je poziv za dostavu ponuda za izgradnju autoceste na koridoru Vc, dionice tunel Kvanj – Buna. Riječ je o dionici autoceste južno od Mostara, koja je duga 5,2 kilometra, a koja uključuje objekte tunel Kvanj, vijadukt Rotimski potok i nadvožnjak Rujevica, a ostatak trase nadovezuje se na završenu dionicu Buna – Počitelj.
Glavni objekat je dvocijevni tunel Kvanj, dužine desne cijevi od 2645 metara te lijeve 2720 metara. Potvrđeno je pritom da će se projekt financirati i iz sredstava osiguranih kod Evropske investicijske banke (EIB) i bespovratnim grant sredstvima EU-a. Nekoliko dana prije pak v. d. direktora JP Autoceste FBiH Denis Lasić potpisao je projektni sporazum s EBRD-om za dionicu Mostar sjever – Mostar jug na koridoru Vc vrijedan 110 miliona eura, pri čemu je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom s EBRD-om i EU na kontinuiranoj potpori i dosadašnjem angažmanu na izgradnji koridora Vc.
Ugovor o zajmu potpisali su ministar finansija i riznice BiH Srđan Amidžić i Manuela Naessl, direktorica EBRD-a u Bosni i Hercegovini, uz najavu da će za dionicu biti dostupno dodatnih 110 miliona eura EBRD-ova kredita, čime ukupni doprinos EBRD-a projektu koridor Vc prelazi milijardu eura. Uz to, EIB je do sada uložio milijardu eura za izgradnju koridora Vc. Uz ove dionice, Evropa podržava i izgradnju tunela Prenj. S dva velika infrastrukturna projekta, kao što su tunel Prenj i dionica Mostar sjever – Mostar jug, prostor Bosne i Hercegovine bit će u potpunosti povezan s europskim prometnim koridorima, na sjeveru s koridorom X, a na jugu s Jadransko-jonskom autocestom, što će donijeti izravnu korist za cijelo društvo kroz razvoj područja kojima prolazi, gospodarsku zajednicu, ali i turističke potencijale.
Značajan dio podrške za velike infrastrukturne projekte realizirat će se kroz Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF), a nekada prošle godine Evropska komisija objavila je novi finansijski paket za podršku financiranju 14 vodećih investicijskih projekata, među njima i onih iz područja prometne infrastrukture. Od ukupno 528 miliona eura bespovratnih sredstava, koliko je EU dodijelio, za Bosnu i Hercegovinu namijenjena su 303 miliona eura za četiri značajna projekta, a dva se odnose upravo na autocestu.
Svoje mjesto tako su pronašli projekti izgradnje poddionice Ozimice – Poprikuše, kojim će se izgraditi 11,9 km autoceste na koridoru Vc, od Ozimica do Poprikuša, uključujući 5 tunela i 9 mostova, kao i dionica autoceste Mostar sjever – Mostar jug koja se odnosi na nova 14,2 km autoceste na koridoru Vc, s početkom prije petlje Mostar sjever i završetkom nakon petlje Mostar jug. Ovo je samo nastavak konturirane podrške koja ide u smjeru jačanja infrastrukture te ne treba zaboraviti kako BiH također ima koristi i od regionalnih IPA II (2014. – 2020.) fondova, koji podržavaju financijski zahtjevne infrastrukturne projekte u sektorima prometa, energetike i okoliša, što se većinom realizira kroz Investicijski fond za zapadni Balkan (Western Balkans Investment Framework, WBIF) u saradnji s Evropskom investicijskom bankom (EIB) i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD). O značaju podrške dovoljno govori i podatak kako je samo za izgradnju koridora Vc BiH već ranije dobila 542 miliona eura bespovratnih sredstava.
Prednosti za ekonomiju
Indirektno vezano uz samu izgradnju je i pitanje jačanja konkurentnosti BiH u evropskim razmjerima kada govorimo o novim potencijalnim investicijama, a koje, uz političku stabilnost, traže i modernu prometnu infrastrukturu. Već sada je vidljivo kako na prostorima postojećih, ali i budućih čvorišta niču poslovne zone u kojima, u skladu s mjerama koje donose i niže razine vlasti, potencijalni investitori dobivaju mogućnost učinkovitijeg poslovanja, a osobito ako je riječ o izvozno orijentiranim poduzećima.
