Postojeći postupci registracije birača i prijave političkih subjekata za učešće na izborima su spori, neefikasani i podložani greškama, dok su birački odbori u funkciji određenih stranaka i kandidata, a masovna je i pojava nezakonite trgovine mjestima u tim odborima.
Ovo se, između ostalog, navodi u dokumentu “Analiza stanja i predlaganje modaliteta uvođenja novih tehnologija u izborni proces u BiH”, koji je izradila Interresrona radna grupa i uputila ga prema Vijeću ministara BiH, javljaju Nezavisne. “Birački odbori su u funkciji određenih stranaka i kandidata i tako preferirajući njihov ulazak u skupštine i parlamente vrše nezakonite radnje dopisujući određene glasove”, navodi se u analizi. Tim dokumentom Interresorna radna grupa praktično je sabrala sve ono što se odnosi na neregularnost tokom izbora, a o čemu javnost priča već godinama.
U njemu je navedeno i to da je uvođenje novih tehnologija u izborni proces u BiH neminovnost i nasušna potreba, mada se nigdje eksplicitno ne navodi kako će se dosadašnje manipulacije eliminisati. “Održati izborni proces u 21. vijeku bez primjene najsavremenih informatičkih i komunikacijskih tehnologija je stanje ne samo stagniranja, već i drastičnog nazadovanja”, navodi se u dokumentu. Ono što je predložila Interresrona radna grupa i što će u skorijoj budućnosti sasvim sigurno biti jeste prije svega omogućavanje da političke partije svoje prijave za izbore dostavljaju elektronski, a u skorijoj budućnosti vrlo je vjerovatno da će biti elektronska registracija birača na biračkom mjestu, kao i elektronsko brojanje glasova na način da se llistići skeniraju, a da ipak ostane pisani trag glasanja.
Takođe, u dokumentu se navodi da je potrebno opremiti biračka mjesta laptopima, namjenskim uređajima za identifikaciju zasnovanim na čitačima ličnih karata ili sistemima identifikacije birača zasnovanih na identifikaciji otiska prsta, kao i korištenje uređaja za identifikaciju koji bi fotografisali osobu koja glasa. Kada je u pitanju sam proces glasanja i brojanje glasova, Interresrona rada grupa predlaže uvođenje uređaja s ekranom na dodir s papirnim tragom za verifikaciju birača (kao SAD i Kanada) ili štampanje elektronskih listića po uzoru na Belgiju, gdje birači glasaju pritiskom na ekran, a nakon čega se štampa glasački listić s njihovm glasom, koji se zatim skenira na posebnom uređaju. Što se tiče sadašnje tehničkotehnološke opremljenosti i mogućnosti BiH, najizglednija je varijanta da se glasa na listićima kao i do sada, s tim da bi se kod brojanja glasova uveo skener. Takav način podrazumijevao bi izmjenu formata glasačkog listića, a njime bi se nedugo nakon zatvaranja birališta znali rezultati izbora.
“Teško je predvidjeti da li će moderne tehnologije uskoro biti dio izbornog procesa s obzirom na to da uvođenje istih iziskuje određena finansijska sredstva, što je vrlo često i ključni problem”, rekla je Jovana Kljajić, koordinator za odnose s javnošću koalicije nekoliko nevladinih organizacija pod nazivom “Pod lupom”. U ovoj nevladinoj organizaciji koja prati izborne procese u BiH i koja je nadgledala rad Interresorne radne grupe koja je dostavila analizu Vijeću ministara BiH kažu da podržavaju uvođenje novih tehnologija i da je uvođenje skenera za skeniranje glasačkih listića prihvatljivo rješenje. “Osim elektronske obrade podataka, ostaje i originalni glasački listić”, rekli su u koaliciji “Pod lupom”.
