Predsjednik bh. entiteta Republike Srpske (RS) Milorad Dodik je na Diplomatskoj akademiji u Beču “provocirao s antizapadnom retorikom” i sa svojom izjavom da očekuje da će visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH napustiti zemlju do kraja mjeseca ponovo poslao poruku “da je on taj koji želi da odredi tempo u Bosni i Hercegovini”, navodi austrijski list Der Standard.
“Iako ovo nikako nije predmet rasprave, srpski nacionalista još jednom jasno daje do znanja da je on taj koji želi da odredi tempo u Bosni i Hercegovini”, ističe se.
Dalje se objašnjava da će se 21. marta održati samit EU na kojem bi članice trebalo da odluče da li Bosna i Hercegovina može započeti pregovore o pristupanju. Ističe se da Dodik spriječava da se provede i treći uslov koji je EU postavila za početak pristupnih pregovora. Riječ je o Zakonu o sudovima, a Dodik insistira da Apelacioni sud bude u Banjaluci, administrativnom centru Republike Srpske.
“Uglavnom, Dodik nastavlja svoju uobičajenu politiku ucjenjivanja. Komisija EU i neke države EU – uključujući i Austriju – našle su se u nekoj vrsti pozicije u kojoj se mole njemu”, ističe se, te se dodaje da Dodik “godinama pokušava da uništi” BiH.
Kako navodi novinarka Adelheid Wolfl, Schmidt je već godinama jedan od Dodikovih “omiljenih neprijatelja”, te je prijetio da će ga uhapsiti, nazivao ga “turistom” i odbijao da razgovara s njim.
Ističe da je Dodik u Beču izjavio da je BiH pod nasilno pod upravom Schmidta i troje stranih sudija u Ustavnom sudu.
Wolfl navodi da je događaj u četvrtak organizovala Ambasada BiH u Austriji, te da su osim njega govorili i njegov “politički saveznik, lider Hrvatske nacionalističke stranke HDZ Dragan Čović” i lider SDP-a Nermin Nikšić. Dodaje se da su sva trojica članovi vladine koalicije na državnom nivou, koja je formirana uz “podršku” američke ambasade u Sarajevu.
“Razmišljanje o tome da se Bosni i Hercegovini omogući da započne pregovore o pristupanju EU prvenstveno ima veze sa činjenicom da zapadne vlade smatraju da će približavanje država Zapadnog Balkana EU pomoći u suzbijanju uticaja Kremlja i Kine. Međutim, protiv toga govori činjenica da Crna Gora (od 2012.) i Srbija (od 2013.) pregovaraju dugi niz godina i da je ruski uticaj u te dvije države u tom periodu povećan”, ističe Wolfl.
