Stručni savjet Agencije za lijekove BiH mogao bi već na sljedećoj sjednici razmatrati inicijativu o izmjeni Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH.

Ovu inicijativu je još ranije podnijelo Udruženje Misli dobro iz Banjaluke i njome zatražilo da veleprodajna marža na lijekove umjesto osam bude 6%, te da se umjesto Slovenije izabere druga referenta država na osnovu koje se računa veleprodajna cijena lijeka. Takođe, inicijativom je zatraženo i da koeficijent s kojim se množi cijena lijeka umjesto jedan bude 0,9.

Kako je za Nezavisne novine rekao Lazar Prodanović, član Stručnog savjeta Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, on će na sljedećoj sjednici Stručnog savjeta Agencije ponoviti ultimativno da se što prije razmatra inicijativa o mogućim korekcijama ovog pravilnika koje bi išle u korist građana BiH.

Prodanović je istakao da sada u postkovid periodu i periodu ekonomske krize ima apsolutno razloga da se ponovo razmišlja o izmjenama ovog pravilnika.

– Mislim da dozvoljena marža koja je do sada bila 8% ima smisla za lijekove do 10 KM, ali ako je neki lijek do 50 KM, mislim da maksimalna veleprodajna marža ne smije biti viša od 6%, do 100 KM možda 4%, a za lijekove čije je cijena viša od 150 KM da marža bude 2% – rekao je Prodanović, dodajući da veleprodajna cijena automatski utiče i na maloprodajnu cijenu lijekova.

– Maloprodajne cijene lijekova u BiH se formiraju na osnovu odluka Vlade RS i kantonalnih vlada. Vlada RS je donijela odluku da najveća marža sa 20% bude smanjena na 18% – kazao je Prodanović, dodajući da bi bilo dobro da se marže regulišu na sličan način kao u susjednim zemljama kao što su Hrvatska i Crna Gora.

– U Srbiji je još bolji pristup tome, mada mislim da je i u Hrvatskoj diferencirana stopa PDV-a od 10%. Zbog toga ova inicijativa da se marža u diferenciranoj stopi PDV-a smanji na minimum ima apsolutno smisla, te nema razloga da ova stopa bude iznad sedam procenata. Svako smanjenje PDV značajno bi uticalo na cijenu lijekova – naveo je Prodanović, dodajući da bi se tako zaštitile socijalno najugroženije osobe, koje su nerijetko i one kojima su lijekovi najpotrebniji.

Kako je naveo Uroš Vukić, projekt menadžer Udruženja Misli dobro, ovom inicijativom ne traže ništa što već nema u regionu.

– BiH je do 2017. bila jedina zemlja koja uopšte nije imala Pravilnik o cijenama lijekova i veletrgovci i maloprodajni lanci apoteka su na tržištu radili šta su htjeli. Poslije pet godina mislimo da je vrijeme da se Pravilnik mijenja – rekao je Vukić, dodajući da je neophodno da se ovaj put Pravilnik mijenja u korist građana, a ne farmaceutske industrije.

– Sva regulativa koja se donosi u BiH u isključivom je interesu farmacije, a posljedica toga je da građani u BiH plaćaju najviše cijene lijekova u odnosu na Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru. Nadamo se da će se ovaj put institucije voditi interesima građana, a ne ličnim interesima i interesima raznih grupa – zaključio je Vukić.