Uprkos općenitom dojmu kako u BiH postoje brojne prepreke za investitore koje ih u startu odbijaju od ulaganja, stvarnost je zapravo nešto drugačija, barem kada govorimo o jednom tipu poreza koji je među najnižima u Evropi.
Riječ je o porezu na dohodak koji je u Federaciji BiH 10 posto, a u Republici Srpskoj 8 posto, što BiH kao državu čini jednom od onih koja je u tom segmentu u komparativnoj prednosti kada je riječ o ulaganjima, piše Večernji list BiH.
Prednosti
Nastranu politička previranja, koja su često glavni sputavajući razlog i dalje niske razine investicija, porezna politika prilično je blagonaklona prema investitorima, a kada se tome dodaju i relativno niske cijene električne energije, kao i radne snage općenito, dolazimo do zaključka kako se BiH, uz malo političke volje, može mnogo bolje pozicionirati na evropskoj karti poželjnih ulagačkih destinacija.
Portal Euronews Business uradio je analizu na osnovi podataka Tax Foundationa iz kojih je vidljivo kako su Danska (55,9%), Austrija (55%), Portugal (53%), Švedska (52,3%) i Belgija (50%) neke od zemalja s najvišim stopama poreza na lični dohodak. S druge strane, Rumunjska (10%), Bugarska (10%), Bosna i Hercegovina (10%), Kosovo (10%) i Sjeverna Makedonija (10%) su evropske zemlje s najnižim porezima na dohodak. Ipak, Dance, naprimjer tako visoka stopa ne zabrinjava, oni smatraju kako je riječ o ulaganju u zajedničku budućnost zemlje i društva ili kupovini određene kvalitete života. Danska je četvrtu godinu zaredom rangirana kao druga najsretnija zemlja na svijetu prema Svjetskom izvještaju o sreći za 2023.
Time se svim segmentima društva, neovisno o polu, društveno-političkom i ekonomskom položaju, omogućuje korištenje istih mogućnosti, čime se znatno smanjuju ekonomska i socijalna opterećenja. Većina obrazovanja, posebno visoko obrazovanje, u Danskoj je besplatna.
No, isti portal konstatuje i kako su za zemlje istočne i jugoistočne Evrope, poput Rumunjske, Bugarske i Bosne i Hercegovine, koje još uvijek razvijaju svoju infrastrukturu i privredu, niži porezi način da se privuku i zadrže strana ulaganja.
Ipak, u analizi se primjećuje kako, uz porez na dohodak, dolazi i niz drugih izdvajanja, među ostalima, i ona za doprinose, koja su prilično visoka. Upravo je stoga vrijedno za navesti kako su nove vlasti preuzele obavezu smanjiti stope doprinosa, odnosno poreznog opterećenja rada te tako poboljšati poslovnu klimu. A podaci iz 2023. daju razloga za optimizam kada govorimo o direktnim stranim ulaganjima u BiH. Naime, iznos za prvih devet mjeseci prošle godine bio je 1,442 milijarde maraka, a što je više za 23,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije, kada su iznosile 1,164 milijarde maraka. U 2022. godini zabilježili smo i rekordan iznos izravnih stranih ulaganja – 1,44 milijarde KM. Ovi rekordni tokovi direktnih investicija u 2022. godini su za 310 miliona KM, odnosno za 21% veći nego u 2021. godini, kada su iznosili 1,13 milijardi KM.
Očekivanja
Glavnina ovog rasta stranih direktnih investicija posljedica je visokih reinvestiranih zarada postojećih nefinansijskih i finansijskih preduzeća sa stranim investicijama, dok su ulaganja u obliku vlasničkog kapitala i ostalog kapitala (međukompanijskog pozajmljivanja) iznosila ukupno 500 miliona KM. Naravno, ne treba zanemariti kako u cijeloj priči postoji i onaj inflacijski dio koji zasigurno utiče na povećanje iznosa. A što nas čeka u ovoj godini kada govorimo o ekonomskim kretanjima? Prognoze daju prostor za optimizam. Od 2024. godine, prema ocjeni analitičara S&P, Bosna i Hercegovina će zabilježiti ekonomski rast koji će biti podržan ekonomskim oporavkom ključnih trgovinskih partnera u eurozoni, što bi trebalo potaknuti rast izvoza. Inflacija je u novembru pala na 1,7% te se očekuje da će to utjecati na realni rast plaća i privatnu potrošnju. Također, očekuje se nekoliko velikih investicijskih projekata,posebnou oblasti energije i izgradnje cesta, što će podržati rast tokkom sljedećih nekoliko godina. Naravno, treba navesti i kako je međunarodna rejting agencija Standard and Poor's (S&P) zadržala kreditni rejting Bosne i Hercegovine “B+” sa stabilnim izgledima. Ako bi institucije vlasti u ovoj godini uspjele provesti dio važnih ekonomskih zahvata, a među ostalim i onih koji se vežu uz ubrzavanje potrebnih procedura za dobijanje različitih dozvola, a što je vezano uz proces digitalizacije, za očekivati je daljnji rast iznosa direktnih stranih ulaganja.
