Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH jednoglasno je u petak usvojio Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, koji je jedan od ključnih uvjeta za otvaranje pregovora s Evropskom unijom u martu.

Strateški cilj

Ovaj je zakon ranije po žurnoj proceduri usvojen u Zastupničkom domu BiH, ali je zbog primjedbi srpskih izaslanika u Domu naroda moralo doći do dodatnog usuglašavanja kolegija obaju domova Parlamentarne skupštine BiH, nakon čega je ponovno upućen u Dom naroda po žurnoj proceduri.

Usuglašeni zakon jučer je i usvojen, što bi trebalo BiH približiti još jedan korak strateškom cilju – otvaranju pristupnih pregovora sa Evropskom unijom.

Zakon je također važan kako bi se spriječilo negativno izvješće Odbora stručnjaka za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (Moneyval).

Izaslanstvo Moneyvala boravi u BiH od 12. februara upravo u cilju ocjene napretka BiH iz ove oblasti, a za što je bilo neminovno usvajanje zakona.

Predsjedavajući Doma naroda Kemal Ademović (NiP) kazao je da je zakon usvojen uz zaključak dopredsjedatelja Nikole Špirića koji se odnosi na ispravljanje pravno-tehničkih pogrešaka za koje su zaduženi tajnici domova.

Dodao je da su tek pred samu sjednicu Doma naroda održali sastanak kolegija kako bi postigli suglasnost o žurnosti donošenja zakona.

“Ovaj zakon je standard Evropske unije i svoje zakone prilagođavamo njihovim zakonima. To je i jedan od zahtjeva Moneyvala, čiji su članovi Odbora od ponedjeljka u BiH i koji prate ispunjavanje uvjeta,” kazao je Ademović.

Izaslanica u Domu naroda PS BiH Marina Pendeš (HDZ) kaže da su hrvatski izaslanici u gornjem domu državnog Parlamenta opredijeljeni za evropske i evroatlantske integracije te je izrazila zadovoljstvo što su na ovoj sjednici usvojili jedan iz seta zakona koji približavaju BiH članstvu u EU. Očekuje da će u idućih mjesec dana na dnevnom redu tog doma biti i ostala tri zakona kako bi se otpočeli pregovori o pristupanju EU.

Usvajanje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti jedan je od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, a njegovim usvajanjem Vijeće ministara BiH, u očekivanju dobivanja datuma za otvaranje pregovora, kako je istaknuto, šalje snažnu poruku Europskom vijeću, koje raspravlja o politici proširenja EU-a.

“Za mene je sasvim očekivano da ovaj zakon bude usvojen, jer je dobio suglasnost svih potrebnih institucija u BiH. Usuglašen je, prati evropske standarde i regulative, tako da je sve bilo stvar političke odluke. Drago mi je što je BiH preskočila još jednu prepreku na evropskom putu i uvjeren sam da se unutarnjim dogovorom i dijalogom svi problemi u BiH mogu riješiti,” izjavio je ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić.

Usklađivanje uredbi

Novim zakonom vrši se usklađivanje s uredbama i smjernicama EU-a o kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju i iznosi iz nje te o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.

Zakon uspostavlja stalno koordinacijsko tijelo od predstavnika nadležnih tijela entiteta i Distrikta Brčko, koje imenuje Vijeće ministara radi unaprjeđenja, koordinacije i suradnje u određenim oblastima koje se odnose na djelokrug zakona, odnosno na izvršavanje međunarodnih obveza BiH u oblasti sprječavanja pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, u konzultaciji s vladama FBiH, RS-a i Distrikta Brčko.

Također, zakon donosi precizniju definiciju “bližih suradnika” politički eksponiranih osoba nad kojima se vrši pojačan nadzor od obveznika zakona te uključuje sve fizičke osobe za koje je poznato da imaju zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektima, pravnim aranžmanima ili bilo koje druge bliske poslovne odnose s politički eksponiranom osobom.

Prvi put uvodi se pojam virtualnih valuta te regulišu obaveze pružatelja usluga virtualnih valuta i nadzor nad njihovim radom. Uvode se mehanizmi koji će osigurati da se provodi ograničenje plaćanja gotovinom za obaveznike zakona (30.000 KM), tako da više niko nije izuzet iz ove obaveze.

U prethodnom zakonu obveznici (financijske institucije, notari, odvjetnici, priređivači igara na sreću itd.) nisu imali ovo ograničenje. (Vecernji.ba)