“Nadležne institucije dužne su da u roku od 15 dana obezbijede novac za održavanje izbora”, naglašava predsjednik Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović. U protivnom, ovo tijelo će razmotriti i podnošenje krivičnih prijava.
Nakon odluke o raspisivanju općih izbora 2022. godine, na konferenciji za medije predsjednik CIK-a BiH podcrtava: CIK je jedino tijelo u BiH koje ima odgovornost za provođenje izbora.
“Ovo ističem zbog činjenice da su neki dužnosnici u javnosti plasirali dezinformaciju i plan kako bi neka druga komisija mogla organizirati izbore na određenom teritoriju BiH”, navodi Arnautović.
Podsjeća i da je CIK nezavisan organ, te da nijedan drugi u BiH ne može donositi odluku o održavanju izbora osim CIK-a.
“Ustav BiH kaže da je BiH demokratska država, koja funkcioniše na osnovu slobodnih i demokratskih izbora, onda se postavlja pitanje da li političke stranke koje žele blokirati izbore, ne žele demokratsku BiH”, pita se Arnautović nakon nekoliko mjeseci špekulacija o tome da li će izbori uopšte biti raspisani.
Sredstva za održavanje izbora
Planirano je da izbori koštaju blizu 11.7 miliona KM, no nije isključeno ni da će, zbog inflacije i poskupljenja materijala, za ovu svrhu biti potrebno i više sredstava.
Arnautović podcrtava da su nadležne institucije sredstva za provedbu izbora dužne osigurati u roku od 15 dana od dana raspisivanja, tačnije do 19. maja. Ukoliko do toga ne dođe, CIK će razmotriti podnošenje krivičnih prijava.
Ipak, predsjednik CIK-a napominje da su već zatražili sastanak sa članovima Vijeća ministara, te da ima nadu da će ovo tijelo konačno i osigurati novac za izbore.
Suad Arnautović, predsjednik CiK-a BiH: “Sredstva za održavanje izbora moraju biti obezbjeđena do 19. maja. Neodržavanje izbora je i krivično djelo.” pic.twitter.com/jT65IvnVrX
— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) May 4, 2022
Spremaju se i promjene
Danas je CIK BiH usvojila i redoslijed aktivnosti vezanih za održavanje izbora, kao i uputstva o rokovima, a što će već sutra biti dostupno na stranici CIK-a.
Podnošenje kandidatskih listi počinje 22. juna i trajat će do 4. jula.
Također, pripremljene su i određene promjene u izbornom procesu usmjerene ka suzbijanju taktika varanja, poput ‘bugarskog voza’.
Jedna od novina jeste da će glasačke kabine biti okrenute ka članovima biračkih odbora i posmatračima. Ukida se i praksa čitanja imena glasača na glas, a uvodi se ovjera glasačkog listića posebnim štambiljem.
Arnautović ističe i da su pripremljene novine kako bi se ubrzao proces glasanja na glasačkom mjestu, sa čime će javnost biti blagovremeno upoznata.
Rogić bio jedini protiv raspisivanja izbora
Vlado Rogić, jedini član CIK-a koji je glasao protiv raspisivanja izbora na konferenciji ističe da su najznačajniji razlozi za to “nepostojanje izbornog zakona koji određuje kako će se pojedina tijela u BiH sastaviti i delegirati izaslanici, naročito kad je u pitanju dom naroda parlamenta FBiH”.
“Ne postoje formalno-pravni i zakonski uslovi za raspisivanje izbora”, ponovio je Rogić.
Rogić o svojoj odluci da ne podrži raspisivanje izbora:” Potrebno je imati pravne norme za raspisivanje izbora.” pic.twitter.com/6GhHF0YEiU
— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) May 4, 2022
No, predsjednik CIK-a je odmah odgovorio: “U potpunosti postoji pravni okvir za održavanje izbora”.
Arnautović odgovorio Rogiću: “Član 10., tačka 12. Izbornog zakona nije brisana. Na osnovu toga smo raspisali izbore i 2018.” pic.twitter.com/3jPJFZD97b
— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) May 4, 2022
