Danas se u poslovnoj komunikaciji SMS-ovi sve češće susreću, ali oni su nužno zlo i treba ih koristiti samo ako je hitno, a ne možemo saradnika dobiti telefonom, kaže Marija Novak-Ištok, prof. psihologije i komunikacija na Veleučilištu Vern.

Naime, SMS zbog kratkoće može dovesti do nesporazuma, pa i krivih tumačenja. Uz to, u brzini se koriste kratice koje zbunjuju, a potkrada se i previše pogrešaka u pisanju koje šalju lošu sliku o pošiljatelju i mogu naštetiti imidžu osobe ili firme. Također, ako vam se saradnik ili poslovni partner kojega zovete ne javlja, trebalo bi izbjegavati opetovana pozivanja svakih nekoliko minuta jer to može biti kontraproduktivno.

Možete poslati SMS u kojem molite da vam sagovornik javi kad ga je zgodno nazvati

Takvo nazivanje može komunicirati nepovjerenje, pa čak i biti protumačeno kao agresivno te izazvati otpor i iritiranost druge strane. Umjesto toga, dobro je dati više vremena. U ovom slučaju možete poslati SMS u kojem molite da vam sagovornik javi kad ga je zgodno nazvati. Za očekivati je da će uljudna osoba odmah nakon završetka sastanka uključiti mobitel i pregledati važne poruke te nam se javiti bez iritantnih požurivanja, dodaje Novak-Ištok, piše 24sata.hr. 

Isto vrijedi i obratno, ako ste pozvani ili ste dobili poruku, a niste se mogli javiti, svakako uzvratite poziv čim prije. Koliko god volite rješavati jednu po jednu obvezu ujutro, saradnike nije pristojno zvati točno u minutu početka radnog vremena.

– Bolje je pričekati 10-ak minuta da suradnik obavi osnovne predradnje (upali računar i slično). Isto vrijedi i pri kraju radnog dana: treba izbjegavati zvati zadnjih 10-ak minuta – kaže psiholog. (Tuzlanski.ba)