Činjenica kako mnogi i dalje umjesto u banci novac radije čuvaju kod kuće, uprkos svim rizicima i uprkos činjenici da je u 21. stoljeću praktički nezamisliva situacija da bi svijet zadesila takva kataklizma da najednom nestane struje i kartičnog poslovanja.

“Stariji građani, nažalost, pamte razdoblja kada im se život okrenuo preko noći i kada im je upravo gotovina koju su imali u kući duže vrijeme bila ključna za opstanak u novim okolnostima. To je razlog zbog kojeg, pretpostavljam, mnogi građani i dalje odlučuju novac držati u kući, iako su svjesni svih rizika. Ne možemo zanemariti činjenicu da naša prethodna iskustva uvelike utječu na naše ponašanje i naše stavove”, pojašnjava Danijela Princi Grgat, predsjednica Hrvatskog instituta za financijsku edukaciju.

Kako navodi Jutarnji, nisu niti sasvim u krivu – slike migranata kojima svjedočimo posljednjih nekoliko godina, rat u Ukrajini, kao i prirodne katastrofe, zorno nam dokazuju kako su i dalje moguće neke nepredvidljive situacije u kojima je zaista logično kod kuće imati pohranjeno i nešto keša.

Ali koliko?

Ovdje nema tačnog odgovora, ali kod procjene uvijek treba imati na umu sve moguće rizike držanja većih količina novca u kući kao što su, napominje finansijska blogerica Sandra Ferenčak, poznatija kao Tetka, eventualni požari, poplave i slične nedaće uslijed kojih taj novac možemo izgubiti, a ne treba zaboraviti ni na prevarante koji lako “nanjuše” osobe koje kod kuće drže veće količine novca. I Ferenčak i Princi Grgat načelno se slažu kako se, ako baš inzistiramo na gotovini, optimalnim čini, za hitne situacije, imati pripremljeno novca dovoljno za preživljavanje tokom dvije sedmice, a Ferenčak dodaje kako ne preporučuje u kući u gotovini držati više od onog što je potrebno za zadovoljavanje mjesečnih potreba.

“Doista postoje neke realne situacije u kojima se može dogoditi pad nekog sistema, zbog čega naš digitalni novac odjednom ne bi imao svrhu. I sama sam, recimo, proživjela vrijeme rata, kada je definitivno vrijedilo imati novac ili zlatnike u slučaju hitnog napuštanja kuće. Dakle, nije nerazumno držati određenu sumu novca kod kuće, no nikako cijelu ušteđevinu ili velike iznose”, upozorava Ferenčak.

O tačnim je iznosima teško govoriti, no treba uzeti u obzir da u te dvije sedmice trebamo količinu novca koja će zadovoljiti potrebe za hranom i higijenom, nešto odjeće, prevozne troškove, a moguće i troškove stanarine, ako smo u situaciji da moramo napustiti kuću ili smo izloženi kakvim troškovima popravaka.

Austrijske vlasti tako svoje građane savjetuju da kod kuće za hitne situacije drže oko 500 eura po prosječnom kućanstvu, a Nijemci su napravili popis namirnica dok za novac ne navode tačan iznos.

“U hitnim situacijama može biti teško mijenjati krupni novac, a u slučaju da na ruke treba platiti kakve hitne popravke, sitnije novčanice će dobro doći”, kaže Ferenčak.