U organizaciji Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Muftijstva tuzlanskog, Behram-begove medrese i Instituta za društvena i religijska istraživanja Tuzla, danas je u Tuzli počela dvodnevnu naučna konferencija s međunarodnim učešćem pod nazivom “Institucija hifza Kur’ana u Bosni i Hercegovini“.

Otvorenju konferencije prisustvovali su reisu-l-ulema Islamske zajednice Husein-ef. Kavazović, muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović, muftija vojni Nesib-ef. Hadžić, direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Mensur-ef. Malkić, ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona Ahmed Omerović, gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić, ugledni alimi, hafizi i drugi gosti, javlja MINA.

Reisu-l-ulema Kavazović čestitao je organizatorima na odabiru teme, te je istakao da je u Kur'anu naša slava, naša čast i dostojanstvo, ali i naša snaga i treba se primjereno odnositi prema njemu.

– Ukoliko, dakle, posvetimo potrebnu pažnju Kur'anu, pravilno razumijemo njegovu poruku, primijenimo ono što nalazimo u njemu, poduzmemo adekvatne mjere i posegnemo za adekvatnim sredstvom, sasvim sigurno ćemo imati snažnu poziciju i na ovome svijetu. Napominjem da “hifz” ne znači samo pamćenje i učenje napamet, već znači i čuvanje. Čuvanje njegovog sadržaja od zaborava i gubljenja u lavirintima života. Kur'an, dakako, čuvamo i pamćenjem, ali više  njegovim iščitavanjem, razumijevanjem i življenjem po njemu. I izvođenjem kulturnih obrazaca iz njega – kazao je reisu-l-ulema Kavazović.

Reisu-l-ulema je podsjetio da je Kur'an Božija objava, čiji će propisi važiti sve do smaka svijeta i čija će učenja ljude podsjećati na njihovog Gospodara i učiti ih pravilima života na ovom svijetu i onome što će im i život na drugom svijetu učiniti lijepim i blagoslovljenim.

– Onaj ko bude postupao po tom učenju i poduzimao adekvatne mjere, taj će i biti uspješan. To važi i za život na ovome svijetu, i za život na ahiretu. Muslimani su pozvani da se upoznaju s tim pravilima i da ih usvoje i primijene u životu,da bi uspješni bili na oba svijeta – naglasio je reisu-l-ulema.

Muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović kazao je da institucija hifza datira od Poslanikovog, a.s., vremena, a o najistaknutijim ashabima, poznatim po dobrom pamćenju Kur'ana, njegovom razumijevanju i poznavanju različitih načina njegovog učenja, sačuvani su blistavi životopisi.

– Ljubav prema Allahovoj objavi i želja da se ona nosi u svome pamćenju i svakodnevnom životu pronijela se od prve slavne generacije muslimana i prožela, stotinama godina kasnije, brojna muslimanska društva. Hafizi su bili alimi i učenjaci, vladari i vojskovođe, zanatlije i radnici, bogati i siromašni – istakao je muftija Fazlović.

Želja za dosezanjem velikih deredža, dodao je muftija Fazlović, koje su hafizima obećane u brojnim vjerskim predajama, i u našim krajevima je vodila generacije marljivih učača i njihovih muhafiza.

– Skoro da nema pedlja ove lijepe zemlje u kojem se nije moglo, u nekom dijelu njezine bogate historije, čuti milozvučje napamet učenih Allahovih ajeta. I ovdje su hafizi bili muderisi u medresama, reisu-l-uleme, muftije, kadije, imami, hatibi, trgovci, zanatlije… Među poznatim tuzlanskim muftijama, a kasnije i kao reisu-l-ulema, bio je hafiz Mehmed Teufik Azabagić. Jedan od najuspješnijih gradonačelnika Tuzle je bio hafiz Osman Vilović, koji je uveo prvi vodovod u ovom gradu – naglasio je muftija Fazlović.

Muftija Fazlović spomenuo je primjer Behram-begove medrese koja je nedavno iznjedrila stotog hafiza od obnove njenog rada 1993. godine.

Hafiz Mensur Malkić, direktor Uprave za vjerske poslove, koja koordinira poslove koji se odnose na hifz i škole Kur'ana, odgovoran pristup Islamske zajednice u BiH prema instituciji hifza je nazvao zlatnim dobom hifza u Bosni i Hercegovini.

– Podaci potvrđuju da se iz godine u godinu povećava broj osoba sa titulom hafiza Kur'an-i kerima. S tim u vezi ističemo da je u posljednjih deset godina pred hafiskom komisijom hifz položilo 376 novih hafiza i hafiza. U zadnjih pet godina hifz godišnje položi preko 40 hafiza, a u 2023. godini hifz je položilo 43 hafiza. Ovi podaci su na ponos našim hafizima i muhaffizima i našoj Islamskoj zajednici – istakao je direktor Malkić te dodao da Rijaset Islamske zajednice putem Uprave za vjerske poslove i drugih organizacionih jedinica i ubuduće ostaje na putu očuvanja i jačanja institucije hifza u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik Organizacionog odbora Konferencije dr. Mensur Husić kazao je da je institucija hifza Kur'ana u Bosni i Hercegovini bila različitog inteziteta u različitim povijesnim razdobljima.

Uvodna izlaganja prvog dana konferencije imali su akademik Enes Karić i prof. dr. Ismet Bušatlić.

Radni dio konferencije će biti održan sutra u Behram-begovoj medresi na kojem će ekspoze svojih radova prezentirati učesnici konferencije, ugledni alimi, univerzitetski profesori te profesori u medresama. Radni dio konferencije će se odvijati u tri tematska okvira: Povijesni pregled institucije hifza u Bosni i Hercegovini, Značaj hifza u misiji islama i životu muslimana i Metode i praksa podučavanju hifzu Kur'ana. (Foto: Blicko Junior)