U prostorijama uprave JKP “Vodovod i kanalizacija” d.o.o. Tuzla kao i svake godine pa tako upriličena je dodjela nagrada učenicima učeničkih creteža koje su učenici osnovnih škola dostavili povodom takmičenja za najbolji rad o temi Svjetski dan voda.
Komisija sačinjena od radnika JKP “Vodovod i kanalizacija” d.o.o. Tuzla je izvršila selekciju učeničkih creteža.
Rezultati su sljedeći:
U uzrastu od 1. do 5. razreda nagrađeni su:
Cijeli razred 2b iz OŠ „Tušanj“ za njihov grupni rad te učenike
Lamija Husić OŠ „Tušanj“
Vedad Čičkušić OŠ „Tušanj“
U uzrastu od 5. 9. razreda nagrađeni su:
Amila Alić OŠ „Simin Han“
Anđela Tunjić OŠ „Sv. Franjo“
Majra Zukić OŠ „Pazar“
Minja Mujčinović OŠ „Sv. Franjo“
Iman Golačević OŠ „Pazar“
Također, za sve učescnike natječaja će biti organizovan izlet na naša izvorišta koji će biti organizovan u narednom periodu, termin ovisi od vremenski prilika, naravno učenici i njihovi nastavnici će biti blagovremeno obavješteni o terminu.
“Zahvaljujemo se još jednom učenicima i njihovim nastavnicima koju su se odazvali na naš natječaj” – saopćili su iz JKP “Vodovod i kanalizacija” d.o.o. Tuzla.
Svjetski dan voda obilježava se 22. marta. Svake godine taj dan se obilježava uz drugi moto. Ove godine moto je „Accelerating change“ – „Ubrzavanje promjena“. Moramo raditi zajedno na održivom upravljanju ovim dragocjenim resursom.
Pozvali smo sve osnovne škole sa područja Grada Tuzla da se likovno izraze na temu: Kako bih ja ubrzao promjenu! (Tehnika po izboru) te dostave nam crteže, navode iz JKP “Vodovod i kanalizacija” d.o.o. Tuzla.
Šta nije u redu?
Svjetski dan voda 2023. govori o ubrzavanju promjena kako bi se riješila kriza vode i sanitarija.
Disfunkcija kroz ciklus vode podriva napredak u svim glavnim globalnim pitanjima, od zdravlja do gladi, rodne ravnopravnosti do poslova, obrazovanja do industrije, katastrofa do mira.
Još 2015. godine svijet se obavezao na Cilj održivog razvoja (SDG) 6 kao dio Agende 2030 – obećanje da će svi sigurno upravljati vodom i kanalizacijom do 2030. godine.
Trenutno smo ozbiljno skrenuli sa puta. Milijarde ljudi i bezbroj škola, preduzeća, zdravstvenih centara, farmi i fabrika su zadržani jer njihova ljudska prava na vodu i kanalizaciju još nisu ispunjena.
Šta možemo učiniti povodom toga?
Vi i vaša porodica, škola i zajednica možete napraviti razliku promjenom načina na koji koristite, konzumirate i upravljate vodom u svojim životima.
Vaše obaveze će biti dodate većim obavezama vlada, kompanija, organizacija, institucija i koalicija.
Zajedno, ova obećanja će formirati Agendu za vodene aktivnosti, koja će biti pokrenuta na Konferenciji o vodama UN-a 2023. (22-24. marta) – prvom događaju te vrste za skoro 50 godina.
Ovaj Svjetski dan voda jedinstvena je prilika da se ujedinimo oko vode i zajedno ubrzamo napredak.
Igrajte svoju ulogu radeći ono što možete.
Prvo, evo kratkog pregleda onoga što kriza vode i kanalizacije zapravo znači.
Šta je globalna kriza vode i kanalizacije?
Kada govorimo o globalnoj krizi vode i kanalizacije, može biti teško zamisliti je. Činjenice i statistike su važne, ali mogu biti bezlične i ne motivisati ljude da preduzmu akciju.
Dakle, kako bi to izgledalo kada bismo globalnu krizu primijenili na zajednicu od samo 100 ljudi?
25 ljudi moralo bi sakupljati neispravnu vodu iz potoka ili bare, često daleko, ili čekati u redu satima i platiti visoku cijenu prodavcu. Voda bi ih redovno činila toliko bolesnima da ne mogu ići na posao ili u školu. Smrt od bolesti koje se u potpunosti mogu spriječiti, poput kolere i tifusa, bila bi stalna opasnost.
22 osobe ili ne bi imale izbora nego da idu u toalet na ulici, žbunju ili poljima, ili da koriste nehigijenske i nefunkcionalne klozete. Žene i djevojke bi najviše patile jer bi bile podložnije zlostavljanju i napadima i ne bi mogle pravilno upravljati svojim menstrualnim zdravljem.
46 ljudi živjelo bi u područjima osjetljivim na bolesti jer su se njihove otpadne vode i fekalije vraćale u prirodu bez tretmana. Ostalih 54 ljudi, koji imaju sigurne toalete povezane sa sistemima koji bezbedno tretiraju otpad, ostali bi uglavnom nesvesni koliko su njihove sanitarne usluge važne za zaštitu njihovog zdravlja i dobrobiti.
Otprilike polovina močvarnih područja oko zajednice bila bi izgubljena u posljednjih nekoliko decenija, povećavajući rizik od poplava.
22 osobe bi radile ili primale njegu u zdravstvenoj ustanovi koja nema osnovnu uslugu vode, što ih stavlja u povećan rizik od zaraznih bolesti. Mnogi od njih će se liječiti od bolesti koje su se mogle spriječiti bezbednom vodom i sanitarijama u zajednici.
Poljoprivreda i industrija u blizini bi preuzele 80 posto raspoložive vode.
Zbog klimatskih promjena, suše bi sve više pogađale vodne resurse i opskrbu hranom. Poplave bi prijetile uništavanjem vodovodnih i sanitarnih objekata i kontaminacijom vodnih resursa.
Malo je vjerovatno da će zajednica imati sporazum o saradnji sa susjednim zajednicama za dijeljenje i zaštitu vode.
Najsiromašniji i najugroženiji članovi zajednice, koji bi bili nesrazmjerno pogođeni krizom, suočili bi se s najvećom borbom da privuku pažnju vlasti da poboljšaju svoje usluge vodosnabdijevanja i kanalizacije.
