Pravoslavni vjernici u Tuzli i širom Bosne i Hercegovine proslavljaju Badnji dan, Dan koji najavljuje Božić ili rođenje Isusa Hrista. Badnji dan i Badnje veče označavaju početak prazničnog slavlja uz tradicionalno paljenje badnjaka.
Ispred hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli večeras će uz paljenje badnjaka i vatromet proslavilti Badnje veče, pripremajući se za najradosniji hrišćanski blagdan Rođenje Isusa Hrista – Božić.
Paljenje badnjaka je obred rađanja nove plodne godine. Njegovim spaljivanjem, spaljivan je duh vegetacije da bi se njegova snaga prenijela na ljude, usjeve i stoku.
Na Badnje veče, uz molitvu ostaje budno cijelo domaćinstvo i tako dočekuje Božić. Iako se sa badnjakom i slamom u kuću unosi i božićna pečenica, ona se jede tek na Božić. Na Badnje veče služi se posna večera: riba, pasulj, med, žito, vino, suhe šljive i orasi. Domaćica sprema neparan broj jela i mijesi pogaču. Običaj je da se poslije od cijelog jela i pića ostavlja ponešto, i da se kuća ne čisti do trećeg dana Božića.
Inače, Badnjak se siječe na badnje jutro, prije izlaska sunca, kada se odlazi u šumu. Badnjak obično siječe domaćin ili najstariji sin. No prije nego što ga posiječe, on mu se obraća “Dobro jutro badnjače i srećan ti Božić”. On predstavlja živu osobu i domaćin ga kao takvim i smatra. Badnjak treba isjeći iz tri puta. Ponegdje se treći udarac zadaje sa zapada da bi badnjak pao ka istoku i dočekuje se na rame. Prvi iver koji ispadne prilikom sječenja badnjaka nosi se kući i stavlja se u česnicu. Do kuće se badnjak nosi svečano, uz molitvu a onda se vrhom naslanja na kućna vrata kada ga domaćica, nakon što mu čestita praznik, posipa žitom, vinom i medom. (RTV Slon)
