Četvrtak, 26. Novembra 2020.
Tuzlanski.ba logo
kockanje
Preuzmite sliku

Ispovijest Mostarca: Roditelji su sve rasprodali da bi me spasili od kamatara

Popularno

Procjene govore da u BiH oko pola miliona ljudi redovno igra igre na sreću i posjećuje kladionice.

kockanjeZnatan je i broj posjetilaca kockarnica u kojima su ulozi veći i gdje se “kolo sreće” vrti i zaustavlja uglavnom na gubitničkim bojama. Neki kockaju iz zabave i razonode, mogu se kontrolirati i zaustaviti na sitnim ulozima. Ali, iako to nerado priznaju, većina ljubitelja igara na sreću mora svakodnevno uzeti dozu kockarskog adrenalina.

Ima i onih koji se pokušavaju oteti ponoru u koji su zapali. U BiH za njih nema specijaliziranih ustanova i programa odvikavanja. Mostarac Damir M. danas je 36-godišnjak, a nakon što je dotakao dno kockarskog života i prošao pravi pakao pomoć je potražio u susjednoj Hrvatskoj.

Zelenaški dugovi

U ispovijesti za “Dnevni avaz” kaže da mu je trebalo vremena da se odvikne ovisnosti o kocki, za koju ističe da je poput droge. U taj svijet užasa ušao je još dok je bio dijete.

Navučeš se brzo i lako. Narkomani počinju s džointom, a većina kockara s klađenjem. Na početku je bilo bezazleno. Dok sam išao u osnovnu školu, čak sam i s ocem išao u kladionicu. Za razliku od njega, koji je igrao iz zabave, ja sam postao pataloški kockar. Hiljadu je puta zažalio što me ikada poveo sa sobom – započinje svoju priču Damir, uz uvjet da mu ne otkrivamo puni identitet.

Nastavlja da mu dobici na kladionici ubrzo nisu bili dovoljni pa je prešao na poker-aparate. Sreća bi mu se ponekad osmjehnula, ali nikada dovoljno da odjednom pokrije sve dugove koje je u međuvremenu nagomilao.

Kad bi mi zafalilo novca, tražio sam od roditelja i prijatelja, no vremenom nisam uspijevao vratiti svima dug, pa mi nisu više vjerovali i prestali su mi pozajmljivati. Nakon jednog većeg dobitka okušao sam se i u ruletu nadajući se da će me sreća konačno krenuti i da ću moći vratiti sve dugove. Ali, izgubio sam veliku sumu novca i dodatno se zadužio – govori Damir.

Mislio je da će ga iz problema izvući pare koje su mu zelenaši davali uz ogromne kamate. No, samo je stvorio probleme sebi i roditeljima. Morali su rasprodati gotovo sve da bi ga spasili od prijetnji i ucjena kamatara. Kada je jedne noći došao sav izudaran i krvav, roditelji su odlučili poduzeti sve kako bi ga izvukli iz ovog pakla. Poslali su ga kod brata u Hrvatsku.

Teško mi se prisjećati tog perioda, jer me podsjeća na gotovo fizičku bol koju sam osjećao zbog nedostatka uzbuđenja koje mi je pružalo kockanje. Ali, uz terapiju koja je sadržavala i prakticiranje vjere, uspio sam se iščupati. Vratio sam se roditeljima potpuno izliječen i danas, kada prođem pored kladionice ili kazina, jedino što osjećam je žaljenje prema svim tim ljudima koji se nadaju da ih iza tih vrata čeka sreća. A, sreće nema u kockanju, ono može donijeti samo patnju, kako pojedincu tako i njegovom okruženju – zaključuje Damir, dodajući da se uspio zaposliti te polako isplaćuje dugove, a i prijatelji se počinju vraćati u njegov život.

poker-machine

Svjetska zdravstvena organizacija je još 1980. godine definirala kockanje kao bolest poremećaja navike impulsa. Nažalost, bh. društvo prema ovom poroku najčešće se odnosi kao prema nečijem ličnom problemu, iako su posljedice slične onima koje prouzrokuju alkoholizam ili narkomanija.

Sociolog Srđan Vukadinović za naš list kaže da je teško prepoznati ovisnika o kocki i utoliko mu je teže i pomoći. Ističe da je u smislu prevencije ovisnosti o hazarderstvu velika uloga roditelja, ali i društva. Naročito u ovim kriznim vemenima u kojima BiH grca.

vukadinovic

Vukadinović

Neka istraživanja pokazuju da je BiH prva u Evropi po broju kladionica u odnosu na broj stanovnika. Mnogi su pogrešno shvatili da je kocka način da se preko noći obogate. Kada to shvate, obično je kasno, jer su se otuđili i od porodice i od prijatelja – kaže Vukadinović.

Zabrinjavajuće je, kako kaže, i to što kladionice i slične objekte posjećuje sve veći broj mladih, najčešće zbog nedostatka posla.

Nažalost, kako se ekonomska situacija pogoršava takvih je sve više. Jedan od načina da se ta pojava suzbije jeste da roditelji više vremena provode s djecom, a i država bi trebala poduzeti neke preventivne mjere, poput osnivanja savjetovališta ili ustanova koje bi djelovale preventivno, ali i u situacijama kada je tim ljudima potrebna pomoć – kaže Vukadinović i dodaje da u BiH trenutno nema nikakvih ulaganja u prevenciju kockanja i da je to još tabu tema u našem društvu.

Kao živo blato

Poput Damira M., pomoć u liječenju ovisnosti od kocke, neki Bosanci i Hercegovci potražili su u susjednim zemljama gdje se ovom problemu posvećuje puno više pažnje.

kockar stankovic

Dejan Stanković je napisao tri knjige koje obrađuju temu kockanja.

Tako u Beogradu postoji Institut za mentalno zdravlje koji hospitalizira ovisnike o kocki. Brojna su i udruženja koja tretiraju ovu problematiku. Među njima je i ono simboličnog naziva “Fond herc” s Dejanom Stankovićem na čelu, nekadašnjim ovisnikom o kocki. Svoje iskustvo podijelio je s javnošću u tri knjige koje obrađuju temu kockanja.

Jedna od njih zove se “Ulog“, počinje riječima: “Kockanje je kao živo blato. Što se više pomjeraš sve brže i dublje toneš, i zato ne traži sreću u ma kom dobitku, jer sreća se ne može dobiti, može se samo izgubiti“, a vrlo je hvaljena na internet-forumima kao odlična terapija protiv kockanja. U razgovoru za “Avaz” Stanković kaže da udruženje kojim rukovodi nudi više načina pomoći kockarima.

Svaku priliku koristimo da apeliramo na roditelje da ne vjeruju svojoj djeci da će sama prestati kockati, jer tako postaju saučesnici u njihovom produbljivanju problema i indirektno pospješuju daljnje kockanje vraćanjem dugovanja – kaže Stanković,

Sve više žena ovisnica

Stanković ističe i da je sve veći broj žena koje se kockaju i sve češće kontaktiraju “Hercov” SOS telefon koji radi već sedam godina.

Nudimo i program za odvikavanje koji je jedinstven u regionu, prije svega zbog toga što nije zasnovan na zabranama već na slobodi i u okviru kojeg se osoba nauči da ne kocka, a porodica educira kako da na pravi način pomogne – kaže Stanković.

On dodaje i da je dosta ljudi iz BiH prošlo taj program odvikavanja, a uskoro će Fond istoimeno udruženje registrirati i u našoj zemlji.

– Za sada se oni koji imaju problem s kockanjem u BiH mogu javiti na broj 063 048 811 – poručuje Stanković.

Bolest

Stručnjaci upozoravaju da posljedice kockanja po zdravlje kockara, ali i njihovih partnera i porodice uključuju depresiju, razdražljivost, izrazitu promjenu raspoloženja, nesanicu, poremećaje probave, migrenu i ostale bolesti povezane sa stresom, probleme u međuljudskim odnosima, uključujući rastave brakova, zanemarivanje obitelji, odsutnost s posla, dobivanje otkaza, te konačni bankrot. Istraživanja na svjetskom nivou pokazuju da je od broja liječenih osoba, 20 do 30 posto njih prethodno pokušalo počiniti samoubistvo.

Test anonimnih kockara

Poput alkoholičara koji se liječe u anonimnim grupama, u svijetu postoje i udruženja anonimnih kockara. Pri ulasku u grupe kockari rade test. Više od sedam potvrdnih odgovora ukazuje na problem s kockanjem. Pitanja su:

– Da li ste ikada zanemarili školu ili posao zbog kockanja?

– Da li je kockanje unesrećilo vaš porodični život?

– Da li je kockanje utjecalo na vaš ugled u društvu?

– Da li ste ikada kockali da biste došli do novca kojim ćete vratiti dugove?

– Da li ste ikada osjetili kajanje poslije kockanja?

– Da li je kockanje izazvalo smanjenje vaše ambicioznosti ili efikasnosti?

– Poslije gubitka na kocki, da li ste imali osjećaj da se morate što prije vratiti u igru kako biste povratili vaš novac?

– Poslije uspjeha u kockanju, da li ste imali potrebu da se vratite i zaradite još više?

– Da li ste se često kockali do posljednjeg novčića?

– Da li ste ikada pozajmili novac kako biste mogli da se kockate?

– Da li ste ikada nešto prodali kako biste imali para da se kockate?

– Da li ste trošili novac na kockanje koji je bio predviđen za svakodnevne troškove?

– Da li je kockanje smanjilo vašu brigu o sebi ili vašoj porodici?

– Da li ste se vremenski duže kockali nego što ste planirali?

– Da li ste izvršili kriminalni ili ilegalni akt da biste finansirali svoje kockanje?

– Da li je kockanje bijeg ili put od briga i problema?

– Da li je kockanje utjecalo na vaš san?

– Da li su svađe, razočarenje ili frustracije utjecali na vašu jaku želju za kockanjem?

– Da li ste imali potrebu da neki lijep događaj proslavite tako što ćete se kockati?

– Da li ste razmišljali o samoubistvu kao izlazu iz problema?

Tuzlanski.ba / Avaz.ba

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: