Ne krećite ne put bez zalihe vode, žeđ je gora od droge i alkohola.
Najveći ljetni strah vezan za zdravlje povezan je s opeklinama od sunca, međutim, postoji još jedna, možda manje očita, ali ozbiljna opasnost – dehidracija. Veće temperature izazivaju velike promjene u organizmu. Pojačano znojenje dovodi do gubitka vode, koju je potrebno nadomjestiti.
Opasnost od dehidracije veća je tokom vožnje u automobilu, jer su u unutrašnjosti nerijetko temperature osjetno veće nego na otvorenom, a ako se ne provjetrava postaje i zagušljivo. Problem se djelomično može umanjiti korištenje klimatizacijskog uređaja, kojim je opremljeno više od 90 posto novih automobila. Jako je važno na put ponijeti bocu svježe vode, koju je potrebno pohraniti na tamnom mjestu poput pretinca ispred suvozača ili ispod sjedala.
Novo istraživanje objavljeno u medicinskom časopisu Physiology and Behaviour otkriva da je čak i blaga dehidracija jednaka vožnji u pijanom stanju, kad je broj grešaka vozača u pitanju. Istraživanje na simulatoru pokazalo je kako dehidrirani vozač radi dvostruko više pogrešaka od vozača normalne hidracije, odnosno iznenađujućih 10 posto više od vozača pod utjecajem droge ili alkohola.
Karakteristične greške dehidriranog vozača su: krivudanje po traci, prekasno kočenje, loša procjena udaljenosti od vozila ispred, oduzimanje prednosti, kriva procjena prostora za pretjecanje, prelazak preko neravnih površina… Zapravo sve što može prouzročiti tešku nesreću. Obzirom da je za gotovo 70 posto svih nesreća u EU uzrok ljudski faktor, rezultate istraživanja treba shvatiti ozbiljno.
Voda čini čak 60 posto mase ljudskog tijela te je stoga od iznimne važnosti za ispravno funkcionisanje svih organa. Gubi se na nekoliko načina: mokrenjem, disanjem, znojenjem…Upravo je pojačano znojenje najčešći uzrok dehidracije, a stručnjaci preporučuju dnevni unos od dvije do tri litre tekućine, ovisno o tjelesnoj masi. Pritom razni sokovi puni šećera, gazirana pića, kava ili, pak, alkoholna pića nikako nisu kvalitetan nadomjestak za vodu. Dodaci u njima kratkotrajno reduciraju žeđ, ali istodobno potiču još brže izlučivanje tekućine. Ispijanje kave mnogima pomaže u održanju koncentracije, ali kofein dodatno ubrzava pojavu dehidracije pa je voda, uz kavu, obavezna.
Znakovi koji upućuju na početak dehidracije i više su nego očiti. Osjećaj suhih usta i žeđ prvi isplivaju na površinu, a slijede: glavobolja, umor, gubitak apetita i ubrzan puls. Sve su to upozorenja koja nam šalje tijelo zbog neravnoteže u organizmu. Jedan od najboljih pokazatelja je i urin, koji nikako ne smije biti taman, nego gotovo proziran ili svijetlo žut.
Najugroženije skupine su djeca i stariji. Prvi zbog toga što najčešće zaborave piti vodu, ali o tome trebaju voditi računa roditelji, a drugi zbog toga što se s godinama gubi osjećaj za žeđ pa je stoga najbolje ustaliti dnevnu količinu unosa vode, a prilikom napora ritam pojačati.
DOBRO JE ZNATI:
Onima koji iz raznih razloga zaborave piti vodu najbolje je držati se nekolicine jednostavnih savjeta:
– Pijenje čaše vode pretvorite u rutinu ili ju kombinujte s drugim aktivnostima poput pranja zuba, užine, umivanja…
– Pripremite si ukupnu dnevnu količinu vode koji bi trebali konzumirati i potrudite se do kraja dana popiti sve
– Pijte vodu prije obroka kako biste razblažili začinjenu hranu i donekle reducirali količinu
– Uvijek uz sebe imajte bocu vode
– Ako vam okus obične vode nije primamljiv, dodajte nekoliko kapljica iscijeđenog limuna
Novo istraživanje objavljena u medicinskom časopisu Physiology and Behaviour otkriva da je čak i blaga dehidracija jednaka vožnji u pijanom stanju, kad je broj grešaka vozača u pitanju. Istraživanje na simulatoru pokazalo je kako dehidrirani vozač radi dvostruko više pogrešaka od vozača normalne hidracije, odnosno iznenađujućih 10 posto više od vozača pod utjecajem droge ili alkohola.
Karakteristične greške dehidriranog vozača su: krivudanje po traci, prekasno kočenje, loša procjena udaljenosti od vozila ispred, oduzimanje prednosti, kriva procjena prostora za pretjecanje, prelazak preko neravnih površina… Zapravo sve što može prouzročiti tešku nesreću. Obzirom da je za gotovo 70 posto svih nesreća u EU uzrok ljudski faktor, rezultate istraživanja treba shvatiti ozbiljno. (autoportal.hr)
