Rizik od udara groma je znatno veći tokom ljetnih mjeseci, kada su češće oluje praćene grmljavinom i kada se više ljudi nalazi na plažama, u prirodi ili na sportskim terenima.

Upravo ovakva vremenska prognoza očekuje nas i u narednih mjesec dana sa mogućim čestim pljuskovima i grmljavinama, pa se zato postavlja pitanje kako se zaštititi od udara groma.

– Najbolja je gromobranska zaštita, ali treba uzeti u obzir da ni jedan gromobran ne predstavlja 100 odsto zaštitu, već se njime samo smanjuje vjerovatnoća od direktnog udara groma. Tako u naseljenim mjestima gdje na objektima postoje gromobrani koji štite zgradu, ljudi su prilično zaštićeni, a ta zaštita obuhvata i manji prostor oko zgrada – kaže za ˝Blic˝ Boris Dumnić, docent na Departmanu za energetiku, elektroniku i telekomunikacije Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu.

Automobil, dobar zaklon
Koliko smo zaštićeni zavisi od konfiguracije terena, a statistika kaže da se udari groma češće dešavaju na čistinama, u poljima, nego u gradovima, gdje postoje visoki objekti.
Zato je usljed grmljavine najbolje potražiti zaklon u kući ili zgradi, ali i automobilu koji je također dobra zaštita od udara groma. Ako se ipak nađemo na otvorenom, treba izbjegavati visoka usamljena stabla i vodu.

– Stvar je u raspodjeli struje. Recimo, ako neko mokar trči poljem struja će ići preko njega i on će preživjeti. Dok sa druge strane, ako se neko nalazi u vodi kada udari grom, to je kao da vam neko ubaci električnu grijalicu u kadu – navodi Dumnić.

Mobilni telefon ne privlači munje i gromove
On također kaže da mobilni telefon ne predstavlja opasnost da će privući udar groma iako od toga mnogi najviše strahuju.
Posljednji primjer direktnog udara groma sa smrtnom posljedicom odigrao se prije nekoliko dana u jednom selu u okolini Prijedora, kada je stradala jedanaestogodišnja djevojčica dok je brala salatu. Nju je izgleda direktno pogodio grom dok je njen otac koji je stajao pored ostao nepovrijeđen.

– Očigledno da je grom direktno pogodio jednu osobu i to je situacija kao kada dvoje ljudi stoje na ulici i neko sa terase iznad njih prospe vodu koja padne na jednu osobu. Čista slučajnost – objašnjava Boris Dumnić.

Udar groma ima svoje kanale duž električnih linija sila i on tamo gdje se ˝nameračio˝, tamo se prazni. Udara u zemlju, odnosno u objekat ili čovjeka, a pošto nema strogog pravila, nema ni stopostotne zaštite.

Zato ne treba stajati na najvišem objektu u okolini blizu njega. Ne treba biti ni na otvorenom prostoru kao ni blizu pojedinačnog drveća.

Dalje od električnih uređaja i utičnica
Najsigurnije je za vrijeme grmljavine skloniti se u čvrst, zatvoreni objekat sa obavezno zatvorenim prozorima i vratima, a poželjno je držati se dalje od električnih uređaja i utičnica, jer se grom prenosi i kroz instalacije.

Na listi nesigurnih skloništa su svi zakloni koji su otvoreni prema spolja, poput nadstrešnica, autobuskih stanica…

Ako niste bili u mogućnosti da pronađete sklonište, a osjetite da vam trnci prolaze tijelom ili vam se kosa nakostriješi, velika je vjerovatnoća da će vas upravo u tom trenutku pogoditi grom, a u takvim situacijama stručnjaci savjetuju da brzo čučnete što je moguće niže, prebacujući težinu tijela na nožne prste, da bi što manji dio vašeg tijela bio u kontaktu sa tlom. Pokrijte uši dlanovima, a glavu smjestite između koljena da biste bili što je moguće manja meta.

Povrede sa smrtnim ishodom
U suprotnom, povrede koje su nastale pražnjenjem atmosferskog elektriciteta su teške povrede sa smrtnim ishodom. Neposredni uzrok smrti je najčešće srčani zastoj, ali pacijenti koji nemaju puls i ne dišu ne mogu se smatrati mrtvim, već treba uloziti trud u oživljavanje, jer im je to šansa za vraćanje u život.

Jedna od zabluda jeste i da se ne smije dodirivati osoba koju je upravo udario grom. Upravo suprotno tome, toj osobi treba masirati srce i davati vještačko disanje dok ne dođe hitna pomoć, ali nikako je ne pomjerajte sa tvrde podloge.

Komplikacije sa kojima se naknadno može suočiti osoba koja je preživjela udar munje su: stvaranje katarakte, neurološke i psihičke poteškoće, prskanje bubne opne i frakture kostiju. (Tuzlanski.ba)