Nedjelja, 4. Decembar 2016.
Preuzmite sliku

Problem ilegalnog oružja u BiH zbog straha od rata

U posjedu građana u BiH nalazi se stotine hiljada komada ilegalnog oružja zaostalog iz rata, koje je moguće putem interneta kupiti bez dozvola i koristi se pri činjenju krivičnih djela.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) u prvoj polovini ove godine oduzelo je od građana na desetine pušaka, pištolja, eksplozivnih naprava i stotine hiljada komada municije u ilegalnom posjedu.

Procjene govore da se u Bosni i Hercegovini trenutno nalazi između 750.000 i 800.000 komada ilegalnog oružja, a portparol MUP-a KS-a Irfan Nefić kaže da se godišnje podnese između 100 i 150 krivičnih prijava za nošenje ovakvog naoružanja.

Prema Nefiću, u skoro svim slučajevima u kojima se prijeti vatrenim oružjem ili se ono upotrijebi prilikom činjenja krivičnih djela, ispostavi se da se radi o ilegalnom posjedovanju.

Ove godine zabilježen je i rast broja izdatih odobrenja za nabavku vatrenog oružja, a u nekim slučajevima ilegalno naoružanje iz rata se prepravlja u lovačko, koje se zatim prijavi. Putem interneta, kako saznaje Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), moguće je kupiti razno ilegalno naoružanje bez dozvola.

Stručnjaci pojašnjavaju da je najviše ilegalnog oružja zaostalo iz rata, a da ga građani zadržavaju iz straha od budućih sukoba.

Stručnjak za sigurnost Damir Alagić kaže da se u BiH od rata nalaze iznimno velike količine ilegalnog automatskog oružja.

“Radi se o strahu koji građani BiH osjećaju od rata i to je jedna činjenica koja utiče na količinu oružja koje se nalazi u posjedu a nije u skladu sa zakonom”, kaže Alagić i dodaje da je ilegalno naoružanje opasno i zbog mogućih terorističkih napada, te predlaže sistem u kojem bi država otkupila oružje od građana.

Nezakonito oružje u krivičnim djelima

U BiH ne postoji službena procjena o količini ilegalnog naoružanja. Međutim, prema istraživanju UNDP-a iz 2010., radi se o oko 750.000 komada, dok je Evropska agencija za zaštitu granica Frontex ove godine upozorila na opasnost usljed krijumčarenja naoružanja iz BiH, gdje se, prema njima, nalazi oko 800.000 komada oružja u ilegalnom posjedu.

Prema podacima MUP-a KS-a, u prvoj polovici 2016. od građana je oduzeto 27 pištolja, 11 pušaka, dvije eksplozivne naprave, četiri ručne bombe i oko 200.000 komada municije različitog kalibra koji su bili u posjedu bez potrebnog odobrenja.

Portparol Nefić kaže da u BiH ima dosta zaostalog vojnog oružja, koje nije moguće legalizirati jer se ne mogu dobiti odobrenja za automatske puške i eksplozivne materijale.

Naši policijski službenici u toku redovnih aktivnosti, a i nekih posebnih aktivnosti, pronađu znatan dio takvog oružja. Takvo oružje se oduzme i izvještaj o počinjenom krivičnom djelu dostavi se Općinskom sudu u Sarajevu. Propisana kazna je od šest mjeseci do dvije godine. Mi prosječno svake godine imamo od 100 do 150 takvih slučajeva”, kaže Nefić.

On dodaje da se u 98,5 posto krivičnih djela u kojima se upotrijebi vatreno oružje ili se njime prijeti, radi o oružju koje nema odobrenje nadležnog organa.

Jedino građani mogu, uz odobrenje MUP-a, oružje za samoodbranu i lov kupiti u radnjama u kojima se legalno prodaje, po cijenama od 500 do 2.000 konvertibilnih maraka. Međutim, kako saznaje BIRN BiH, u nekim slučajevima ilegalno vojno naoružanje iz rata se prepravlja te prijavljuje i koristi kao lovačko.

Naime, kako je BIRN-u BiH pojašnjeno u policijskim agencijama, oružje s rafalnom paljbom se u oružarskim radnjama dovodi na nivo lovačkog oružja, na način da se skida bajonet, nastavci za tromblonske mine, a ograničava se i broj metaka.

Stručnjak za sigurnost Damir Alagić smatra da je mala razlika između vrhunskog lovačkog oružja i vojnog snajpera.

“Imamo situaciju da se vojna puška ‘papovka’ koja je prepravljena u karabin prodaje, a vi lovačkom puškom karabinom možete uraditi zlo isto kao što ga možete uraditi vojnim snajperom”, kaže Alagić.

On tvrdi da veliki broj osoba zadržava ratno oružje iz straha od budućih sukoba.

Naša ratna prošlost je realna i utiče na sadašnjost. Stoga je sasvim jasno da određena količina automatskog naoružanja neće biti nikada predata”, naglašava Alagić.

Kupovina preko interneta i povećan broj legalnog oružja

Na društvenim mrežama, kao i preko različitih portala, moguće je bez dozvola kupiti ilegalno oružje. Pištolj CZ 9 mm bez papira košta oko 1.800 KM, dok je TT 7,62 mm 700 KM, ‘Zastavina’ puška M48 200 KM…

Prema saznanjima BIRN-a BiH, ovi portali i društvene mreže se i nadziru, te je u posljednje vrijeme smanjena trgovina naoružanja na ovakav način.

Moguće je legalno nabaviti oružje za samoodbranu i lov uz odobrenje MUP-a KS-a.

Nefić ističe da je u prvom polugodištu 2016. fizičkim licima izdato 576 odobrenja za nabavku vatrenog oružja, što je 14 odobrenja više nego u istom periodu 2015. godine.

On pojašnjava da oružje za koje se može dobiti odobrenje nadležnog organa jesu pištolji, revolveri, sportsko i lovačko oružje, s tim da za streljačko i lovačko oružje osoba mora imati 18, a za nabavljanje pištolja, revolvera, 21 godinu.

“Građanin mora imati opravdan razlog za nabavljanje oružja, najčešći je zaštita svoje lične sigurnosti, zatim obavljanje određenih poslova, specifičnih poslova i zadataka, bavljenje sportskim streljaštvom i učešće u radu lovačkih udruženja”, kaže Nefić.

Uslov za dobivanje dozvole, prema Nefiću, jeste potvrda o neosuđivanosti, kao i zdravstveno uvjerenje da je građanin sposoban da rukuje oružjem.

Policijske uprave formiraju komisije za razmatranje odobrenja za nabavku oružja. Zakonski rok za izdavanje odobrenja za nabavljanje oružja i municije je 30 dana, to je skraćeni postupak, odnosno 60 dana posebni ispitni postupak”, objašnjava Nefić.

Jasmin Kujović iz firme “KM Trade” kaže da građani mogu u njegovoj radnji legalno nabaviti jedino oružje za samoodbranu i lov. Naglašava da, prema podacima kojima raspolažu, u ovoj firmi nije došlo do povećanja prodaje naoružanja i municije.

Municija i naoružanje se prodaje samo uz odobrenje za nabavku za koje je nadležna policijska uprava, i ona evidentira i izdaje odobrenja onoliko koliko se može prodati ili kupiti… Cijene oružja, ovisno o modelu i kvalitetu oružja, kreću se od 500 do 2.000 KM, i pištolji i puške, sve zavisno od modela i kvaliteta i šta žele ljudi time da love”, kaže Kujović.

Otkup i uništenje oružja

Stručnjak za bezbjednost, Alagić smatra da je ovako veliki broj naoružanja u BiH opasan jer se ono koristi u raznim krivičnim djelima, a može biti iskorišteno i za potencijalne terorističke napade.

U MUP-u KS-a navode da je akcija “Žetva” stalno otvorena i da građani mogu donijeti bilo kakvo oružje i predati ga bez sankcija.

Međutim, pošto se ova akcija pokazala nedovoljnom, Alagić predlaže osnivanje državnog fonda za otkup oružja od građana.

“Koliko god to izgleda apsurdna situacija, po meni je jedina realna. Predaš pušku – dobiješ pare. To je jedini način u ovoj zemlji besparice. Mislim da je u ovoj situaciji to rješenje da ta automatska puška ima neku vrijednost – 300, 500 KM – i da se na taj način ide ka smanjenju broja nelegalnog naoružanja u BiH i na svim ovim našim prostorima”, zaključuje Alagić. (Tuzlanski.ba)

Ključne riječi: , ,