Najveći sindikat u bosansko-hercegovačkom entitetu Federaciji BiH, Saveza samostalnih sindikata BiH, na 14. Kongresu održanom u Sarajevu 22. februara pokazao je duboku podijeljenost članstva oko daljeg djelovanja.
Kongres koji je i najviši organ Saveza samostalnih sindikata BiH (SSS) se raspao, a novo rukovodstvo i novi predsjednik nisu izabrani. Kandidati za predsjednika SSS bili su predsjednika Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH Selvedin Šatorović i predsjednika Nadzornog odbora Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira Redžo Kurić.
Od delegiranih 122 delegata sa pravom glasa, kongresu je prisustvalo 114. Nijedan od ova dva kandidata nisu dobili potrebna 62 glasa. U prvom krugu glasanja Kurić je dobio 61, a Šatorović 49 glasova delegata kongresa. Nakon objave rezultata prvog kruga dio delegata je napustio kongres tako da je u sali ostalo 70 delegata, a 82 su bila potrebna za rad i važeće odlučivanje.
Kongres može punovažno raditi i odlučivati ako mu prisustvuje dvije trećine ukupnog broja delegata Kongresa, a odluke Kongresa donose se većinom glasova ukupnog broja delegata.
Realni sektor, ili budžetski korisnici
Kongres sindikalista FBiH je propao kada rezultati nisu išli po volji aktuelnog rukovodstva, tvrdi jedan od učesnika Kongresa koji je želio ostati anoniman. Prema njegovom mišljenju do podjela u SSS je došlo zbog različitog gledanja ko treba da vodi sindikat u budućnosti, da li ljudi iz realnog sektora, odnosno privrede ili oni koji su bliži budžetskim korisnicima. Međutim, očigledno je da je i kod jednog dijela delegata koji su budžetski korisnici Kurić, koji dolazi iz Samostalnog sindikata šumarstva, bio bolja opcija, jer Kongres SSS čine 75 posto delegati budžetskih korisnika, a 25 posto ih je iz realnog sektora, kaže naš sagovornik.
Važno je naglasiti da rad kongresa nije bio javan. Medijima nije bilo dozvoljeno prisustvo, što čudi s obzirom da se predsjednik Saveza bira tajnim glasanjem.
U izjavi medijima nakon što je kongres ostao bez kvoruma i sam Kurić ocijenio je da je organizacija bila loša i da je kongres predugo trajao, više od 10 sati. „Ljudima je to dosadilo, to su ljudi radnici – ne mogu 10 sati sjediti, nisu političari. Ljudi su glasali, otišli i onda smo izgubili kvorum”, naveo je Kurić.
Jedna od zamjerki delegata odnosi se i na činjenicu da kongres nije bio na adekvatan način pripremljen. „Kakav je to kongres ako za njega ne dobiješ radne materijale, ne znaš ko je predsjednik izborne komisije, ko je zapisničar? Ništa ne znaš.”, podvukao je naš sagovornik.
Iako je bilo najavljeno da će se kongres nastaviti, a neki su očekivali da će se to desiti u narednih deset dana, još nema dogovora o datumu njegovog nastavka.
Do tada funkcije nastavljaju obavljati predsjednik i svi članovi organa izabrani na prethodnom kongresu. Raskol u sindikatu iskoristila je i Vlada Federacije BiH kako bi prolongirala razgovore oko najniže cijene rada i opšteg kolektivnog ugovora.
Politički utjecaj?
Aktuelno rukovodstvo nije dalo jasne odgovore šta se desilo na kongresu ali je putem saopštenja optužilo Vladu Federacije BiH da se miješa u izbor rukovodstva SSSBiH naglašavajući da je kandidat kojeg bi oni voljeli vidjeti na čelu SSS BiH Kurtić.
„Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na čelu sa premijerom Novalićem, ne prestaje vršiti pritisak na Savez samostalnih sindikata BiH i nastavlja se miješati u izbor rukovodstva Sindikata. Kako im to nije pošlo za rukom na Kongresu, sada pokušavaju na sve druge načine, uključujući i blokadom rada Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju FBiH. Dokaz za to je i dopis koji su uputili predsjedavajućem ESV FBiH u kojem traže odlaganje sjednice Kolegija ESV zbog činjenice “da je u toku izbor rukovodstva Saveza samostalnih sindikata BiH te da su kongresne aktivnosti u tom smislu još uvijek u toku.” Nažalost, taj zahtjev je očigledno uvažen, jer smo 09.03.2018. obaviješteni da se sjednica Kolegija ESV, zakazana za 13.03.2018. godine otkazuje. Na taj način ulazimo u peti mjesec kako se ne održavaju sjednice ESV FBiH, iako je Poslovnikom predviđeno da se redovno održavaju.“, kaže se u jednom od saopštenja.
Rukovodstvo SSSBiH zbog ponašanja Vlada zatražilo je i pomoć od međunarodnih organizacija ( Međunarodne organizacije rada, Delegacije EU u BiH, Ureda visokog predstavnika u BiH, Međunarodne konfederacije sindikata i Evropske konfederacije sindikata).
Predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH Selvedin Šatorović putem medija takođe je optužio savjetnike u kabinetu premijera FBiH za direktno miješanje u izbor predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH kazavši da su uništili radno zakonodavstvo i doveli radnike u FBiH na rub siromaštva.
Podjele radničkih vođa u ovom bh entitetu izašle su na vidjelo i kroz medije.
Pojedini sindikalci optužili su aktuelno rukovodstvo za zloupotrebe sredstava u prethodnom periodu.
Ekspert u Vladi FBiH za kolektivno pregovaranje Zlatko Hurtić gostujući na Radio Sarajevu rekao je da su ove optužbe apsurdne i smiješne te da umjesto da sazovu nastavak kongresa, u javnosti se plasiraju konstrukcije tome “kako se tobože Vlada FBiH, međunarodne instutucije, ambasade i ko već zna ko umiješao u izbor predsjednika sindikata na Kongresu “.
Glasanje
“Podsjećam da je 14. Kongres SSSBiH održan bez prisustva medija, a da se iz javnih istupa njegovih učesnika moglo saznati da je nakon prvog kruga glasanja bilo jasno da velika većina delegata želi promjenu rukovodstva na čelu sa Ismetom Bajramovićem i Selvedinom Šatorovićem. Da bi spriječili smjene Šatorović javno poziva delegate da napuste Kongres kako bi uništio kvorum što je izazavalo revolt među delegatima i otvoren sindikalni sukob koji traje do danas. Podsjećamo također da se radilo o tajnom glasanju na koje niko, pa ni Vlada FBiH nije mogla uticati, pa su optužbe ove vrste još apsurdnije. Također podsjećamo da je Glavni odbor SSS BiH izabrao Kurića kao legitimnog protivkandidata Šatoroviću, a ako su znali da se radi o kako oni kažu “vladinom poslušniku” postavlja se pitanje zašto taj izbor već tada nisu spriječili nego čak odobrili”, izjavio je Hurtić.
Hurtić je naveo i da se iz medija moglo saznati da je prije glasanja o izboru predsjednika Kongres velikom većinom odbio usvojiti i izvještaj o radu i finansijske izvještaje čime je jasno poslana poruka da je rukovodstvo Sindikata predvođeno Bajramovićem i Šatorovićem izgubilo podršku.
“Umjesto podnošenja ostavki, dvojac Bajramović-Šatorović aktivirali su opciju miniranja Kongresa da bi između ostalog izbjegli odgovornost za rad čemu svjedoči i uporno odbijanje čak i pismenih poziva većine granskih sindikata da se Kongres nastavi, a kako saznajemo ovih dana se vrše i opstrukcije u radu Nadzornog odbora koji je zadužen da razmotri zloupotreba u trošenju članarine”, kazao je Hurtić.
Radnici, kolateralna šteta
I pojedini delegati smatraju da se ovdje više radi o zaštiti ličnih interesa nego o nekoj brizi za radnička prava.
„Aktuelno rukovodstvo očigledno želi da na čelu SSS bude Šatorović. To i ne čudi jer predsjednik SSS ima velika primanja. Sadašnji predsjednik Ismet Bajramović prima platu od 3.750 KM , ima auto, isto ko premijer. Ne može on štiti interese radnika“, smatra Dževad Mehmedović, predsjednik Sindikata DITA iz Tuzle.
Raskol u sindikatu iskoristili su i poslodavci da otkažu razgovore o opštem kolektivnom ugovoru kao temeljnom aktu iz radno-pravnog zakonodavstva koji je važio do 2017 godine. U Federaciji BiH dvije godine od usvajanja novog zakona o radu potpisano je samo 11 granskih kolektivnih ugovora, od kojih je polovina potpisana sa nadležnim ministarstvima, odnosno Vladom kao poslodavcem.
Ovaj sukob bi prema ocjenama jednog dijela sindikalaca mogao dovesti i do podjele SSS BiH. Predstavnici realnog sektora kažu da ako ovakvo stanje potraje da će se oni izdvojiti iz SSSBiH, tako da bi u njemu onda ostali samo budžetski korisnici. I dok se sindikalci sve više dijele, s obzirom na slične u entietu RS, radnicima ostaju njihovi problemi, ne postojanje opštih kolektivnih ugovora koji bi ima garantovao mimimum prava, male plate, slaba zaštita na radu, teško sindikalno organizovanje u privatnim firmama itd. S druge strane entitetske vlade sve se bolje slažu, pa je radno zakonodavstvo skoro identično u oba bh entiteta.
