Petak, 9. Decembar 2016.
Preuzmite sliku

Klimatske promjene mogle bi gurnuti u krajnje siromaštvo još 122 miliona ljudi

Klimatske promjene mogle bi do 2030. gurnuti u krajnje siromaštvo još 122 miliona ljudi, većinom u jugoistočnoj Aziji i Africi gdje će mali poljoprivredni proizvođači svjedočiti strmoglavom padu proizvodnje, objavila je Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO). 

U godišnjem izvještaju FAO upozorava da bi, po najgorem scenariju, posljedice klimatskih promjena mogle teško pogoditi zajednice čiji životni opstanak ovisi o poljoprivredi, a stanje nesigurnosti s hranom moglo bi se proširiti na sve regije.

FAO stoga poziva na “širu preobrazbu sistema hrane i poljoprivrede” kako bi se prilagodili toplijoj klimi, s naglaskom na podršku manjim proizvođačima, prenosi Fena.

 Jedan od najvećih problema koji je uočen od strane FAO jest činjenica da ljudska populacija intenzivno raste, (prema UN izvještaju iz ove godine trenutno na svijetu ima 7,3 milijarde ljudi, dok su procjene, prema tom istom izvještaju, da će do 2050.g populacija narasti do 9 milijardi).

Prema izvještaju trenutno je blizu 780 miliona ljudi gladno i oni uglavnom pripadaju zemljama u razvoju, a to čini oko 12 posto populacije u tim krajevima. Osim toga, dodatno, oko 11 miliona ljudi smatra se pothranjenima, također iz tih krajeva.

S druge strane, razvijene zemlje, načinom poljoprivrede i proizvodnje hrane, kako biljnog tako i životinjskog porijekla, uvelike doprinose onečišćenju okoliša, te direktno utiču na povećanu emisiju stvaranja stakleničkih plinova, koji su glavni uzročnik klimatskih promjena i njihovog naglog rasta u posljednjih nekoliko desetljeća, odnosno globalnog povišenja temperature.

Svjetski dan hrane, 16. oktobar, su utemeljile države članice Svjetske organizacije za prehranu i poljoprivredu 1979. kako bi se borili protiv gladi u svijetu i nejednake raspodjele hrane. Ove godine FAO je  istakao  uticaj klimatskih promjena na poljoprivredu i hranu, te je moto ovogodišnjeg Svjetskoga dana hrane bio ˝Klima se mijenja. Hrana i poljoprivreda, također, moraju”.

Prema rezultatima istraživanja iz 2014. gotovo 780 miliona ljudi u svijetu je gladno, oko 11 miliona pati od hronične pothranjenosti, a 1,7 biliona ljudi pati od pretilosti ili znatno povećane težine koja je uzrokovana  6 ili 7 puta većim unosom hrane od minimalnog. (Tuzlanski.ba)

Ključne riječi: , ,