Petak, 29. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Zbog skupocjenog šala strada rijetka vrsta antilope

Preuzmite sliku

Četiri antilope je potrebno da bi se od njihove skupocjene vune napravila jedna marama koja košta 20.000 dolara.

Šatuš (shahtoosh) je najskuplja i najfinija vrsta vune, potiče od persijske riječi i znači „Kralj vune”. Dobija se od tibetanske divlje antilope – čirua. Kratka, mekana i veoma topla dlaka omiljen su materijal za izradu šala ili marame. Kako je u pitanju divlja životinja, vunu je nemoguće dobijati šišanjem već isključivo ubijanjem i dranjem leša životinje, piše nationalgeographic.rs.

  • Izuzetno rijetka vrsta antilope stacionirana je pretežno na Tibetanskoj visoravni, a na meti je krivolovaca koji njenu vunu dalje prosljeđuju u Kašmir, u Indiji gdje umjetnici izrađuju tople i lake aksesoare koji griju vratove imućnih.

    Globalna potražnja za šatušom istrijebila je gotovo 90% populacije tibetanskih antilopa, tokom prošlog vijeka, prema podacima Međunarodne unije za očuvanje prirode (International Union for Conservation of Nature – IUCN).

    Potražnja za šatušom najveća je kod naroda sa zapada, koji su za šal odgovarajuće boje, dizajna i veličine spremni da plate i do 20 000 dolara.

    Poreklo šatuša dugo je bilo neistraženo i zasnivalo se na mitovima. Jedan od čestih mitova bio je taj da šatuš potiče od perja sibirske guske. Drugi, takođe veoma rasprostranjen, glasi da čirui prirodno odbacuju vunu češanjem o kamenje, pa je lokalno stanovništvo jednostavno sakuplja, ne povrjeđujući životinje ni na koji način.

    Iako tibetanska antilopa sada ima potpuno isti tretman zaštite kao i tigrovi, slonovi i nosorozi – kao jedna od omiljenih meta krivolovaca, broj ovih divljih životinja smatra se da je opao sa nekoliko miliona jedinki na svega 75 000. Čirui su pod zaštitom „CITES“ – Konvencija o međunarodnom prometu ugroženih vrsta divlje flore i faune (Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora), a kontrola na graničnim prelazima, kao i kazne za posjedovanje šatuša prilično su stroge.

    Švicarska je pri vrhu liste kada je u pitanju trgovina šatušom. Aerodrom u blizini grada Sankt Moritz poznato je mjesto po ilegalnom uvozu skupocjenih marama i šalova. Takođe, Švicarska vlada je 2003. godine od CITES-a dobila informaciju o postojanju prodavnice u Sankt Moritzu gdje se prodaje na stotine šalova od šatuša. Prodavnica je preseljena, a poznato je da je anonimna imućna grčka porodica otkupila u tom trenutku 60% akcija. Problem ilegalne trgovine šatušom u Švicarskoj nije nestao. Prema podacima, koje navodi National Geographic, tokom 2016. godine zaplijenjeno je 26 šalova samo u Moricu, a i dalje se dešava da granična policija na aerodromima zaplijeni ovaj skupocijeni materijal.

  • Šatuš se često miješa sa pašminom, a da bi se tačno utvrdilo koji materijal je u pitanju neophodne su vještine profesionalaca. Najpoznatiji je test sa prstenom. Kako je ova vuna izuzetno lagana i tanka, poznato je da se i široki komadi nabrani lako provuku kroz najobičniji prsten. Međutim ni ova metoda nije uvijek 100% pouzdana. Kroz objektiv mikroskopa službenici obično traže specifične duge, naborane dlake koje tibetansku antilopu održavaju suhom u divljini. Ove dlake nisu od suštinskog značaja kada je u pitanju karakteristična struktura šatuš-šala jer njihovo prisustvo nije uvijek obavezno u tkanju, ali se često dešava da promaknu, a kada se to desi one su dokaz koji se teško uklanja i koji je očigledan.

    U Indiji šatuš je ilegalan još od 1970. godine. Uprkos tome, tokom 2018. godine, prema navodima ministarstva u Indiji je zaplijenjeno 35 kreacija od šatuša. To je najveći broj iglegalne robe od 2011. godine, kada je zaplijenjeno 55 marama i šalova. Smatra se da je promet ilegalne robe daleko veći nego što je to poznato, a s obzirom na to da se šatuš uvozi, napori vlade Indije usmjereni su na jačanje programa obuke za indisjke granične službe. (Tuzlanski.ba)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , , , ,