Srijeda, 27. Oktobra 2021.
Tuzlanski.ba logo

Vrane su inteligentne kao čovjekoliki majmuni

Preuzmite sliku

Njemačka studija dala je posve novo značenje pojmu “ptičji mozak” jer je pokazala da se vrane po inteligenciji mogu mjeriti s velikim čovjekolikim majmunima.

Naučnici s njemačkog univerziteta Osnabrück i instituta za ornitologiju Max Planck uporedili su fizičke i društvene kognitivne sposobnosti vrana s onima čimpanza i orangutana, prema rezultatima objavljenima u četvrtak.

Naučnici su utvrdili da se kod običnih vrana već u dobi od četiri mjeseca razviju u punoj mjeri kognitivne vještine kao što je to slučaj s odraslim čovjekolikim majmunima. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Scientific Reports. Zaključke su izveli na temelju eksperimenata izvorno razvijenih za primate i potom prilagođenih pticama.

To je uključivalo među ostalim skrivanje poslastice ispod preokrenute čaše kako bi se vidjelo može li vrana pratiti gdje je skrivena hrana – poput igre ‘šibičarenja’. Pernate životinje kljunom su pokazivale čašu koja je skrivala hranu. Osam vrana starih 4, 8, 12 i 16 mjeseci obuhvaćene su istraživanjem i testirane raznim zadaćama. Primjerice ispitano je njihovo prostorno pamćenje ili društveno ponašanje poput komunikacije, prenosi Hina.

  • Ptice su briljirale na testovima kojima su pokazale razinu razumijevanja količina, uzročno-posljedičnih veza, društvenog učenja i komunikacije kao i čimpanze i orangutani, uvrdili su znanstvenici. Sljedeća faza istraživanja bit će razvoj testova kojima će se utvrditi vještine specifične za tu vrstu.

    Voditeljica studije Simone Pika sa univerziteta Osnabrueck kaže kako sada raspolažemo “vrlo snažnim dokazima da su, barem u zadacima koje smo koristili, vrane vrlo slične velikim čovjekolikim majmunima”:

    “U čitavom spektru kognitivnih vještina njihova je inteligencija doista zadivljujuća”.

    Ptice su pokazale razumijevanje brojeva, uspješno su slijedile upute znanstvenika koji bi im pokazali gdje je skrivena nagrada i kako da dođu do nje. Znanstvenici su bili iznenađeni da vrane već u dobi od četiri mjeseca mogu svladati brojne zadaće.

    “Nismo očekivali da će svladati te zadatke tako brzo”, kaže Pika.

    “Vrane brzo uče, a ove su odgajali ljudi, vrste tako udaljene – što je trebalo prevladati”, kaže Mathias Osvath sa švedskog univerziteta Lund koji nije bio uključen u studiju.

    “Zamislite da vrane uče djecu ili majmune. Koliko bi bili uspješni?”, pita on dodajući da je nova studija možda i potcijenila inteligenciju vrana, ali predstavlja novi dokaz njihovih fleksibilnih društvenih vještina.

    Što se tiče inteligencije čovjekolikih majmuna, ona je odavno naučno dokazana i nebrojeno puta dokumentaristički opjevana, dotle da je prije nekoliko godina zabilježen slučaj kad je Prizivni sud savezne američke države New York morao razmatrati trebaju li čimpanze biti proglašene za “osobe” umjesto kako se sada smatraju “stvarima”, tako da te životinje ne bi mogle biti nehumano zatvarane. U raspravi su obje strane imale argumente.

    Njihovoj inteligenciji, dokazuje se posljednjih decenija, bliska je razina inteligencije delfinaupina i niza morskih sisavaca. A posljednjih godina jasno je da su izrazito inteligentne i mnoge oportunističke ptice, posebno vrane. O kojim je razmjerima inteligencije riječ pokazuju istraživanja nad čimpanzama, orangutanima i gorilama, prema kojima su njihove odrasle jedinke otprilike na razini prosječnog trogodišnjeg ljudskog djeteta. Sada se, pak, dokazuje da su u tom razredu inteligencije i vrane.

    Prije dvije godine Univerzitet Harvard preko svog službenog glasila Harvard Gazette podsjetilo je na 10. godišnjicu od smrti papagaja Alexa, koji je u vječna papagajska lovišta otputovao 6. septembra 2007.

    Imao je samo 31 godinu, što je za papagaje izuzetno rano za uginuti, a svjetsku slavu stekao je zato što je američka naučnica Irene Maxine Pepperberg na njemu dokazala da su afričke sive papige, odnosno vrsta žako, jednako inteligentni kao veliki čovjekoliki majmuni i delfini.

    Ispalo je, zapravo, da je taj papagaj uspijevao rješavati zadatke bolje od četverogodišnje djece, u neki stvarima dostizao je rezultate čak i za prosječnu inteligentnu djecu u dobi od šest godina. Psihologinja za životinje Irene Pepperberg nabavila ga je još 1977. godine, samo godinu dana nakon što je papagaj došao na svijet, dok je još radila na Univerzitetu Purdue. Tada 28-godišnja naučnica papagaja je nazvala “Alex” po programu “avial learning experiment”. (Tuzlanski.ba)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje