Kao i drugi slonovi, Pha jede cijele zelene ili žute banane. Odbija smeđe banane. Ali kada su u pitanju žute banane prošarane smeđim tačkicama – one koje su mekane iznutra – ona ih jede nakon što ih prvo oguli.
Slonovi vole jesti banane, ali ne gule ih onako kako to čine ljudi, pa je slonica Pang Pha iznenadila naučnike tom vještinom koja upućuje na šire kognitivne sposobnosti vrste.
Prema radu objavljenom u časopisu Current Biology od 10. aprila vrlo posebna azijska slonica Pang Pha usavršila je guljenje banane tokom života u berlinskom zoološkom vrtu. Tu vještinu rezerviše samo za žute banane sa smeđim tačkama i prvo prelomi bananu, protrese je i potom pojede ono što je ispalo, a koru odbaci, prenosi internet stranica Science Daily.
Slonica je najvjerovatnije naučila neobičnu vještinu guljenja gledajući kako njezini njegovatelji gule banane za nju, zaključuju autori istraživanja.
Ta sposobnost jednog slona ukazuje na to da slonovi u širem smislu imaju posebne kognitivne i manipulativne sposobnosti, kažu oni.
“Otkrili smo vrlo jedinstveno ponašanje”, rekao je Michael Brecht sa sveučilišta Humboldt-Universitaet zu Berlin.
“Ono što čini Pang Phaino guljenje banane tako jedinstvenim je kombinacija činjenica – vještina, brzina, individualnost i navodno ljudsko porijeklo, a ne samo jedan element ponašanja.”
Kao i drugi slonovi, Pha jede cijele zelene ili žute banane. Odbija smeđe banane. Ali kada su u pitanju žute banane prošarane smeđim tačkicama – one koje su mekane iznutra – ona ih jede nakon što ih prvo oguli, prenosi 24sata.hr.
Brecht i kolege došli su do otkrića nakon što su od Phainih njegovatelja saznali za njezin neobičan talent. Najprije su bili zbunjeni. Donijeli su za Pha lijepe žute i zelene banane, a ona ih nikad nije gulila, već bi ih progutala.
“Tek kada smo shvatili da guli samo žuto-smeđe banane, naš projekat je krenuo”, rekao je Brecht.
Njezino ponašanje mijenjalo se u grupi – kad bi se istovremeno i drugim slonovima ponudile žuto-smeđe banane, Pha bi ih bez guljenja pojela čitave koliko je god mogla, a zadnju bi ostavila za guljenje.
Niti jedan drugi berlinski slon ne guli banane. Nije jasno zašto ih Pha guli. Međutim, naučnici napominju da su je ‘odgojili’ ljudi u berlinskom zoološkom vrtu, koji je nikad nisu učili guliti banane, ali su je hranili oguljenim bananama.
Na temelju toga, naučnici sugerišu da je naučila guliti banane promatrajući ljude.
Ranija istraživanja afričkih slonova sugerišu da mogu protumačiti neke ljudske pokrete i klasificirati ljude u etničke skupine.
Ipak, složena ljudska ponašanja kod slonova, poput guljenja banane, prilično su jedinstvena, prema naučnicima.
Istraživanje ponašanja Pha ipak sugerira da slonovi općenito imaju iznenađujuće kognitivne sposobnosti i impresivnu manipulativnu vještinu.
“Slonovi imaju doista izvanredne vještine korištenja surle i njihovo ponašanje je oblikovano iskustvom”, kaže Brecht.
Naučnici smatraju iznenađujućim to da je Pha sama ‘pokupila’ vještinu guljenja banane.
To ih navodi da se zapitaju prenose li se takve vještine i normalno u slonovskim ‘porodicama’.
Sada istražuju druge sofisticirane načine korištenja surle, kao što je baratanje alatima.
