Petak, 26. Novembra 2021.
Tuzlanski.ba logo

Predivni prizori: Lame i alpake podižu raspoloženje u domovima za stare

Preuzmite sliku

Psiholog vam nije uvijek po volji, loše se osjećate i svjesni ste da život nema mnogo smisla u teškoj kolotečini koja vas pritiska. Potrebno vam je da vidite nešto neočekivano i da dan bude bar malo ljepši? Nema problema, tu je terapija lamama i alpakama.

Poznate domaće životinje iz porodice kamila sve češće kaskaju hodnicima institucija kao što su domovi za stare ili centri za odvikavanje. Iako ih odavno prati predrasuda da su nedruželjubive, postale su omiljena bića, pored pasa, za podizanje raspoloženja i ublažavanje tuge.

Niki Kulenski, odgajivačica lama iz Vašingtona, objasnila je da su one dobra zamjena u terapiji ukoliko ljudi imaju negativna iskustva sa uobičajenim ljubimcima. Njena mezimica je Flajt, za koju tvrdi da umije da čita ljude.

„Kada se nađe u okruženju u kom je neko veoma uzbuđen što je vidi, spustiće glavu da bi bila zagrljena. Ukoliko je neko nervozan, istakla je potom Kulenski, Flajt će biti mirna i nepomična”.

  • Susreti sa rijetkim domaćim životinjama mogu biti divno iskustvo, ali nema mnogo istraživanja o dugoročnim pozitivnim učincima ove prakse. Maženja lama i dozvoljavanje da iz usta ljudi uzimaju šargarepe, što se naziva „šargarepa poljupcem“, ne zauzimaju mnogo prostora u naučnim radovima.

    Terapeutkinja Mona Sams objavila je jednu od rijetkih studija 2006. godine, u kojoj je došla do zaključka da autistična djeca ostvaruju bolje rezutlate u upotrebi jezika i društvenoj interakciji ukoliko se u konvencionalne tretmane uključi posjeta lama.

    „Dokazi za kratkoročne, vjerovatno prolazne efekte poslije interakcije sa životinjama u staračkim domovima ili kod autistične djece prilično su dobri – maženje psa ili druženje sa lamom smanjuje nivo stresa“, rekao je antrozoolog i psiholog Hal Hercog.

    Ipak, kao autor istraživanja koji je dobio nešto drugačije podatke od Samsinih, on ističe da postoji neslaganje između nauke i previše optimističnog mišljenja javnosti, kao i da posjetu životinja ne bi nazvao terapijom.

  • „Kada razmišljamo o terapiji, razmišljamo o dugotrajnom liječenju i mislim da su dokazi za to pomiješani.“

    Nije lako proučavati dugotrajne psihološke posljedice. Ne reaguju svi ljudi sa podjednakim oduševljenjem na prisutnost lama, kao što ni ćud svake od njih nije prikladna da ucveljenom čovječanstvu odglumi doktora. Ali, kada se uspješna veza ostvari, susret životinje i čovjeka obično je propraćen sa dosta radosti.

    „Osjećam se kao da su mi prijatelji. Uvijek bih razgovarala sa njima i to bi me učinilo zaista srećnom“, rekla je petnaestogodišnja Deni, opisujući svoje iskustvo u američkom centru Serendipiti.

  • Ako se lame i alpake ne pokažu previše uspješnim na polju psihologije, ne bi trebalo zaboraviti da bi mogle da nas zaduže u borbi protiv kovida. Terapija kojom će se u budućnosti tretirati ovo oboljenje, mogla bi da potekne od imunog sistema lame Fifi. Naučnici iz Ujedinjenog Kraljvstva prikupili su njena nanotijela (manje verzije antitijela koje lame i kamile proizvode kao odgovor na infekciju) i postigli su sjajne rezultate u ranim eksperimentima. Nazalni sprej, baziran na čeličnoj Fifi, mogao bi uskoro da nas poštedi pandemijskih muka, čime će se, opet, svakako popraviti i naše raspoloženje – ovom prilikom dugotrajno.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , ,