Utorak, 29. Novembra 2022.
Tuzlanski.ba logo

Polarni medvjedi pronašli su svoj dom u napuštenoj meteorološkoj stanici

Preuzmite sliku

Popularno

Malo je životinja na koje su se klimatske promene obrušile takvom snagom kao što su se obrušile na polarne medvjede. Posljednjih godina fotografije mršavih, izgladnjelih jedinki ovih sisara obilaze planetu, nagovještavajući crnu budućnost za mesoždera koji zavisi od ledenih površina.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Climate Change 2020. godine, gotovo svi polarni medvjedi nestaće sa Arktika do kraja ovog vijeka. Ukoliko se nastavi sa dosadašnjom emisijom gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, procjenjuje se da će izumiranja lokalnih populacija medvjeda započeti već oko 2040. godine.

Malo je životinja na koje su se klimatske promjene obrušile takvom snagom kao što su se obrušile na polarne medvjede. Posljednjih godina fotografije mršavih, izgladnjelih jedinki ovih sisara obilaze planetu, nagovještavajući crnu budućnost za mesoždera koji zavisi od ledenih površina.

  • „Postoji samo nekoliko mjesta na planeti na kojima se polarni medvjedi mogu pronaći u velikim brojevima. Jedno od njih je rusko Vrangelovo ostrvo, prirodni rezervat pod zaštitom UNESCO-a, koje se obično naziva porodilištem polarnih medveda“, napisao je nedavno fotograf Dmitry Kokh, u kolumni objavljenoj na siteu Guardiana.

    Putujući do Vrangelovog ostrva on je pronašao još jednu zadivljujuću oazu, koja prkosi zlokobnoj statistici. „Jednoga dana očekivalo se loše vrijeme i, da bi se zaštitio od oluje, kapetan je prišao malom ostrvu Koljučin. Koljučin je poznat po polarnoj meteorološkoj stanici, koja je radila u vrijeme Sovjetskog Saveza. Zatvorena je 1992, ali je napušteno selo još uvijek na ostrvu.“

    Bajkovite fotografije koje su tada nastale pokazale su da polarni medvjedi na ovom ostrvu ne samo da se osjećaju kao kod kuće, već da ih doslovno imaju na raspolaganju i rado koriste. Uspješno su se uselili u stara zdanja, istraživali napuštene prostorije i sa oronulih prozora i terasa posmatrali okolinu, prenosi City Magazine.

    „Kasnije sam upitao Anatolija Kočneva, jednog od najpoznatijih ruskih eksperata za polarne medvjede, šta prouzrokuje ovakvo ponašanje životinja – zašto one vole da borave u zgradama?“, prisjetio se Kokh. „Kao biolog koji je radio na Čukotki i ostrvu Koljučin mnogo godina, rekao mi je da su polarni medvjedi radoznali po prirodi, tako da će uvijek pokušati da prođu kroz nezatvorena vrata ili prozor. Pored toga, nažalost, ove životinje se tradicionalno love i koriste zatečene kuće kao neki vid zaštite od ljudi.“

    Pomoću drona sa tihim propelerima ruski fotograf je zabilježio nestvarne prizore i izbrojao neuobičajeno veliki broj medvjeda – više od dvadeset. Kočnev je otkrio da se, iz nepoznatog razloga, plutajući led zadržava u blizini obala Koljučina na svakih devet godina. Posljedično, medvjedi ne odlaze daleko na sjever zajedno sa ledom, kao što obično čine, već ostaju pored napuštene meteorološke stanice. Odatle tako veliki broj životinja na malom mjestu. „Dobili smo dokaz za to kasnije, kada nismo sreli gotovo nijednog medvjeda na Vrangelovom ostrvu sjeverno odatle“, istakao je Kokh.

    Polarni medvjedi povećavaju tjelesnu masu tokom zimske lovne sezone, pomoću koje uspijevaju da prebrode oskudne ljetnje mjesece na kopnu ili vrijeme provedeno na ledu u siromašnim vodama. Uprkos tome što su navikli da gladuju mjesecima, njihovo stanje, reproduktivni kapaciteti i mogućnosti za preživljavanje smanjuju se ako predugo ostanu bez hrane. Foke love pored otvora u ledu, čekajući da se one pojave da udahnu vazduh, pa ih nestanak ledenog pokrivača u eri klimatskih promjena čini ranjivim i osuđuje na prevelika tumaranja praznog stomaka.

    Procjenjuje se da je na svijetu ostalo manje od 26.000 jedinki ove vrste. Ako se uzmu u obzir ogromna oblast koju naseljavaju i brzina kojom nestaju, privid je da je to veliki broj. Ekolozi, koji dugo upozoravaju da je krajnje vrijeme za zaustavljanje klimatskih promjena, pretvorili su polarnog medveda u neku vrstu maskote pokreta za zaštitu prirode. Ali, da li će uspjeti da ga očuvaju? „Život će ostati vječan samo ako mi ljudi konačno počnemo da brinemo o planeti i živim bićima kojima je potrebna naša zaštita“, zaključio je Kokh.  (Tuzlanski.ba)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje