Psi, slično kao i ljudi, imaju svoj jezik za komunikaciju. I ne samo to, i životinje zapravo mogu osjetiti ljubomoru! Mnogo je ljudskih ponašanja koja neke vrste u životinjskom carstvu dijele s nama, piše Bright Side.

I vukovi se osamljuju

Osjećaj usamljenosti nešto je zajedničko s vukovima, ali oni to izražavaju malo drugačije – svojim zavijanjem. Može imati različita značenja, ali jedno od tih značenja koje nam se čini vrlo zanimljivim i podsjeća nas na sebe je kako njihovo zavijanje može jednostavno biti poruka koja kaže: “Nedostaješ mi” njihovim partnerima, prijateljima ili čak vođama.

 Slonovi podsjećaju na bebe ljude

Pa, kako se ispostavilo, na isti način na koji bebe vole sisati palčeve radi udobnosti, to čine i slonovi, ali umjesto palca koriste svoju surlu.

To je ponašanje koje se uglavnom može primijetiti kod mladih slonova, ali ponekad, kada su stariji slonovi nervozni ili nisu sigurni u nešto, mogu i sisati svoje surle. Neki odrasli ljudi to vjerovatno čine i bez da to i slute.

Kitovi su popularni pjevači

Kitovi pjevaju, a na svoj način neki kitovi zapravo mogu pjevati popularne pjesme. Njihova muzička produkcija širi se okeanom, i iako se ponekad obrazac njihovih pjesama razvija, tema njihove pjesme ostat će ista.

Životinje mogu razviti iracionalni strah

Možda imate strah ili dva i zapravo ne možete objasniti zašto tačno postoji, pa, baš kao i mi, i životinje imaju neke strahove koji nemaju puno smisla. Postoje u njima zbog osnovne prijetnje grabežljivaca.

Njihovi grabežljivci teroriziraju svoj plijen i zbog toga se ponašaju iracionalno, iako se možda nemaju čega bojati, već samog straha. To čak može utjecati na način na koji hrane svoje potomstvo.

 Mravi su farmeri, a drže i kućne ljubimce

Slično onome što radimo sa svojim ljubimcima, mravi drže lisne uši kao kućne ljubimce. Drže ih blizu jer su dobar izvor hrane. Oni ih ipak ne jedu, jedu njihove izlučevine, jer su slatki i dobri za mrave.

Oni su takođe poljoprivrednici. Oni kultiviraju i uzgajaju gljivice, u osnovi na isti način na koji obrađujemo i uzgajamo usjeve.

Životinje se mogu zaljubiti

Studije su pokazale da životinje imaju hormon koji im omogućava da se zaljube. Procenat ovog hormona u krvi raste nakon interakcije s ljudima ili njihovim prijateljima životinjama, što dokazuje da i oni poput nas imaju puno ljubavi.

Majmuni mogu razgovarati jedni s drugima koristeći bogat rječnik

Studije su pokazale da su cvrkut i vrisak majmuna zapravo bogati informacijama. Takođe mogu promijeniti značenje svoje komunikacije povezivanjem različitih zvukova. To čine kada trebaju komunicirati sa svojim prijateljima primatima o puno različitih prijetnji, na primjer približavanju suparničke grupe ili možda čak srušenom drvetu.

Majmuni odbacuju nejednakost

Majmunima je jako stalo do poštenosti, pa čak se osjećaju uvrijeđeno kad situacija nije fer.

U eksperimentu u kojem su majmuni učili da daju kamenčiće za krišku krastavca, bila je situacija kada je istraživač ponudio grožđe jednom od majmuna, što je dovelo do toga da su se neki drugi majmuni osjećali uvrijeđeno jer su više voljeli grožđe nego krastavce. Neki su čak i krišku krastavca bacili natrag na istraživača.

Bebe šišmiši vole da ih pokrivaju pokrivačima na isti način kao i bebe ljudi

Kada bebe šišmiši postanu siročad, spasioci koriste male male pokrivače kako bi oponašali toplinu majčinih krila. Bebe ljudi se umotaju u pokrivače na potpuno isti način.

Prerijski psi također koriste jezik

Profesor sa Univerziteta Sjeverna Arizona proveo je posljednjih 30 godina svog života istražujući komunikaciju prerijskih pasa. Vjeruje da njihovi laveži mogu razlikovati vrlo specifične osobine onoga što opisuju. Na primjer, ako niski čovjek prolazi u žutoj košulji, njihov lavež bio bi drugačiji od recimo onog za visokog čovjeka s plavom košuljom.

Vrlo je zanimljivo i zovu ga “Prairiedogese”.

Papagaji imenuju svoje potomke

Iako papige imenuju svoje potomstvo, nisu poput bilo kojeg od naših imena. Uglavnom su “viri”.

Sedmicama nakon što se rode, papagaji koriste ove vrlo specifične “vire” kako bi se identificirali s drugima, i ne samo to, već i nauče piske koji odgovaraju njihovoj braći i sestrama i roditeljima, pa čak ih i mogu koristiti u razgovoru sa papagajima .

Koze razvijaju akcente

Slično kao i ljudi, koze mijenjaju svoj „akcenat“ u skladu sa svojom socijalnom grupom. To se događa i nekima od nas. Možda smo proveli malo previše vremena s našim prijateljem koji ima drugačiji akcenat od nas, i počinjemo hvatati riječi i rečenice koje oni koriste i uvoditi ih u svoj vlastiti rječnik. To čine i koze, osim što to čine umjesto riječi, svojim zvukovima.

 Slonovi imaju sahrane

Slonovi tuguju poput ljudi, a održavaju i sahrane. Kada neko od njihovih bližnjih umre, uobičajeno je da tijelo slijedećih dana posjete mnoge porodice slonova. Oni također njuškaju i bockaju tijelo, ponekad ga čak i dodiruju nogama. Oni su emocionalna stvorenja, baš kao i mi.

Životinje imaju sistem trgovanja

Nerijetko se mogu vidjeti životinje koje imaju sistem trgovanja. Jedan od primjera je riba čistač. Usluge čišćenja mijenjaju za hranu. Njihov “klijent” dolazi sa zalijepljenim parazitima, riba ih jede, klijent je čist i riba čistač se hrani. To je win-win. Oni se vežu za svog “klijenta” kada ih čiste.

Životinje postaju ljubomorne

Ljubomora postoji kod primata i pasa, kao i kod svake životinje koja je sposobna razumjeti ovu emociju. Osjećaju se ljubomorno kad shvate da na nekom nivou korist ima njihov odnos – kao između psa i čovjeka. Ljubomora nije lijep osjećaj, ali to je ljudska priroda, a očito je i priroda pasa i primata. (Tuzlanski.ba)