Nakon provedenih istraživanja, pas, čovjekov najbolji prijatelj bio je povezan s 24 % nižim rizikom od smrti od moždanog ili srčanog udara, 65% nižim rizikom od smrti nakon srčanog ili moždanog udara i 31% manjom vjerovatnoćom umiranja od bilo kojeg kardiovaskularnog uzroka.
Dvije nove studije potvrdile su kako ljudi koji imaju psa za kućnoga ljubimca žive duže od ljudi koji ne posjeduju kućnoga ljubimca, dok stariji ljudi, koji žive sami, imaju veću šansu preživjeti srčani udar ako posjeduju psa, tvrde švedski stručnjaci.
Udruženje American Heart Association (AHA) objavilo je i popratnu poruku u kojoj iznose kako posjedovanje psa ne znači nužno da će ljudi biti zdraviji, već da psi mogu imati dobar uticaj na život svog vlasnika, pogotovo ako je on starije dobi, piše MissZdrava.
“Iako ove studije ne mogu ‘dokazati’ da usvajanje ili posjedovanje psa izravno vodi smanjenoj smrtnosti, one donose čvrste dokaze koji sugerišu upravo to”, rekao je predsjednik AHA udruženja, dr. Glenn Levine. On je već 2013. godine unutar AHA udruženja sažeo sve različite načine i sva istraživanja koja su do onda sugerirala da je posjedovanje kućnoga ljubimca dobro za zdravlje čovjeka.
Prilikom provođenja najnovijih istraživanja vezanih uz navedenu temu stručnjaci su koristili i nacionalni registar pacijenata kako bi pratili ljude koji su preživjeli srčani ili moždani udar. U prvom istraživanju fokusirali su se na sve koji su bili između 40 do 85 godina te su bili hospitalizirani zbog srčanoga udara između 2001. i 2012. godine, dok su u drugome istraživači sa Univerziteta u Torontu pregledali podatke o 3.8 miliona ljudi, dokumentovanih u prethodnih 10 studija.
Nakon provedenih istraživanja, pas, čovjekov najbolji prijatelj bio je povezan s 24 % nižim rizikom od smrti od moždanog ili srčanog udara, 65% nižim rizikom od smrti nakon srčanog ili moždanog udara i 31% manjom vjerovatnoćom umiranja od bilo kojeg kardiovaskularnog uzroka.
To i ne čudi ako se uzme u obzir kako su i prijašnje studije dokumentovale niži holesterol i krvni pritisak kod vlasnika pasa te ako se u obzir uzme i vrijeme koje oni provode fizički aktivni uz svoje ljubimce. No, ono što može uticati na oporavak jest usamljenost. “Znamo da je socijalna izolacija snažan faktor rizika za lošije zdravstvene ishode i preranu smrt”, rekao je dr. Tove Fall, profesor sa univerziteta Uppdsala i koautor studije, “ranija istraživanja pokazala su da vlasnici pasa imaju manju društvenu izolaciju i više interakcije s drugim ljudima.”
Autori zaključuju kako je svakako potrebno provesti dodatna istraživanja te naglašavaju kako iz “perspektive dobrobiti životinja pse trebaju nabavljati samo osobe koje smatraju da imaju dovoljno slobodnog vremena, sposobnosti i znanja za pružanje dobroga života kućnom ljubimcu.” (Tuzlanski.ba)
