Četvrtak, 26. Maja 2022.
Tuzlanski.ba logo

Naučnici lavovima u nosove prskali hormon oksitocin, postali su manje agresivni

Preuzmite sliku

Naučnici koji su proveli godine prskajući oksitocin u nosne šupljine lavova otkrili su da su te velike mačke druželjubivije prema svojim lavljim komšijama i manje sklone rikanju na strance kad su pod uticajem takozvanog “ljubavnog hormona”.

Rezultati, objavljeni prošle sedmice u časopisu Science, mogli bi se pokazati korisnima za zaštitu te vrste u rezervatima u koje su prisilno smješteni čopori lavova koji se međusobno ne poznaju.

“Oduvijek sam voljela lavove”, rekla je neuronaučnica i glavna autorica istraživanja Jessica Burkhart, objašnjavajući da je odlučila sudjelovati u istraživanju jer joj je dojadilo u laboratoriju proučavati mozgove životinja. Željela je to činiti u stvarnom životu.

Mačke su inače poznate po svom autonomnom ponašanju, no lavovi odskaču od tog prosjeka i žive zajedno u čoporima, s kojima osvajaju i brane teritorije u afričkoj savani.

“Imate muške lavove, na primjer, koji će u starosti od nekoliko godina napustiti čopor i sastat će se sa sebi nepoznatim lavovima, s kojima nisu u krvnom srodstvu, i s njima će stvoriti cjeloživotne veze”, rekla je Burkhart.

Ovi oblici ponašanja pokazali su da su lavovi, za razliku od samotnih geparda ili leoparda, biološki programirani da se ponašaju društveno u nekim situacijama, što ih čini zanimljivom vrstom za testiranje oksitocinom.

Hemikalija za maženje

U sisavaca oksitocin je glavna molekula koja jača društvene veze.

Katkad je nazivaju “hemikalijom za maženje” jer se pojavljuje u mozgu majke kada pogleda u oči svog novorođenčeta i izaziva osjećaje sreće i sigurnosti, a istovremeno potiče dijete da se uhvati za majčinu dojku. 

Slični učinci zabilježeni su i u drugih vrsta te između pasa i njihovih ljudskih vlasnika.

Neki terapeuti čak smatraju da bi parovi koji se suočavaju s problemima mogli imati koristi od povećanog kontakta očima, koji potiče lučenje oksitocina.

Burkhart je sa svojim kolegama sa Univerziteta u Minnesoti, radeći u rezervatu Dinokeng u Južnoj Africi u ljeto 2018. i 2019., komadima sirovog mesa mamila lavove do ograde. Zatim su u nosove lavova uštrcali oksitocin koristeći uređaj koji nalikuje staroj bočici za parfem ne bi li oksitocin otišao izravno do mozga.

Nakon prskanja oksitocinom 23 lava postala su tolerantnija prema drugim lavovima u prostoru. Bilježili su koliko će lav koji posjeduje neki željeni predmet, u njihovom slučaju igračku, dozvoliti ostalima da mu se približe i tako mjerili tolerantnost.

“Nakon što je lavovima dan oksitocin i nakon što smo im dali omiljenu igračku od bundeve kako bi se igrali njome, vidjeli smo da se prosječna razdaljina među njima smanjila s oko sedam metara bez oksitocina na otprilike tri i pol metra s oksitocinom”, rekla je Burkhart.

Lavovi nisu uzvraćali rikom kada bi čuli snimljene urlike nepoznatih uljeza, suprotno od onih u kontrolnim skupinama koji nisu dobili hormon.

Višestruka korist

Smanjeno neprijateljstvo prema strancima naročito je ohrabrujuće otkriće, rekla je Burkhart, jer se za oksitocin zna da ima mračnu stranu kod ljudi: iako promiče pozitivne osjećaje prema članovima skupine, može i povećati osjećaj rivalstva prema autsajderima.

Primjena oksitocina bi mogla biti korisna u brojnim situacijama, rekla je Burkhart.

Prvo, mogla bi pomoći u povezivanju lavova koji se međusobno ne poznaju, spašenih iz nasilnih situacija, primjera radi iz cirkusa ili zooloških vrtova u ratnim područjima, iz kojih ih se potom smješta u skloništa.

Drugo, kako rastu gradovi u Africi i šire se na teritorije lavova, konzervatori su prisiljeni premještati velike mačke u privatne rezervate, gdje su smješteni međusobno nepoznati čopori, a oksitocin bi mogao pomoći u sprječavanju sukoba.

Također, mogao bi pomoći pri vraćanju lavova u divljinu tako da im pomogne “da postanu skloniji svom novom društvenom okruženju pa da budu i znatiželjniji i manje uplašeni, što će dovesti do uspješnijih povezivanja”, rekla je Burkhart.

Postoji i strah da će beskrupulozni vlasnici zooloških vrtova, poput zloglasnog kralja tigrova Joea Exotica, pokušati koristiti kemikaliju da bi svojim gostima naplaćivali maženje mladunaca, što udruge za zaštitu prava životinja strogo osuđuju.

“Istina je da su ljudi pokvareni, no nadamo se da će u ovom slučaju biti više koristi nego štete”, rekla je Burkhart.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

   
Ključne riječi: , ,