Poskok je najotrovnija zmija u Evropi. U potrazi za hranom zna se popeti na drveće ili grmlje. Najradije se nastanjuje u kamenjarima, jer voli suha i stjenovita staništa, a također se nastanjuje uz more i na kopnu 

Dvije otrovnice opasne za ljude – poskok i riđovka, a razlikuju po obliku glave i tijela te po očima.

Zmije otrovnice najlakše je prepoznati po obliku glave i tijela: tijelo je kratko i zdepasto, a glava široka i trokutasta, zjenica je vertikalna – objašnjavaju u Udruzi Hyla koja se bavi zaštitom i proučavanjem vodozemaca i gmazova, piše 24sata.hr.

Savjetuju ne odlaziti u prirodu u kratkim pantolama i otvorenim cipelama, a pojasnili su i kako se ponašati naiđete li na zmiju.

Napominju da, ukoliko naiđete na zmiju, ne paničarite i ne pravite nagle pokrete. Ne pokušavajte je ubiti niti stupiti s njom u bilo kakav kontakt. Ne izazivajte je, ne pokušavajte odgurnuti niti uloviti. Puno bolja ideja je lagano se udaljiti od nje.

– Zmije ne mogu skakati, a ljutice ne mogu niti puzati brže nego vi možete trčati. Domet ugriza koji ljutica može doseći izbacivanjem prednjeg dijela tijela je najčešće najviše 40 cm. Prema tome, ako ste udaljeni pola metra i više od najopakijeg poskoka, on vam nikako ne može nauditi ako mu se ne približite – pojasnili su na svojoj internetskoj stranici.

Opisali su i kako prepoznati da se zmija sprema na napad, a to će napraviti samo ako se osjeti ugroženom.

– Da bi zmija odapela prednji dio tijela, mora ga prvo napeti, približavanjem glave tijelu i savijanjem prednjeg djela tijela u obliku slova s. Ako uočite ovakvo ponašanje kod zmije, može vam biti jasno da je to krajnje upozorenje i pogrešan trenutak da joj se pokušate približiti. Ako se zmija počela odmicati, pričekajte da ode. Ako se zmija ne miče, a ne možete je zaobići, pokušajte lupati nogom ili štapom po tlu. Naime, zmije su gluhe, ali osjećaju vrlo dobro vibracije tla – savjetovali su.

Evo kako prepoznati otrovnice koje obitavaju u našim krajevima:

POSKOK
To je najotrovnija zmija u Evropi. U potrazi za hranom zna se popeti na drveće ili grmlje. Najradije obitava u kamenjarima, jer voli suha i stjenovita staništa. Obitava i uz more i na kopnu. Budite posebno oprezni u otvorenim šumama, blizu suhozida, u vinogradu ili poljoprivrednim površinama.

Osjetili se ugroženim, počet će siktati. Otrov je smrtonosan. Može narasti do 90 centimetara, ima trokutastu, plosnatu glavu i roščić na vrhu njuške. Na leđima imaju tamnu cik-cak liniju, a boja gornjeg dijela tijela im se mijenja pa može biti siva, žuta ili smeđa.

RIĐOVKA
Otrov ove vrste nije smrtonosan, ali rezultira nepodnošljivom boli i jakom mučninom te je odlazak doktoru preporuka stručnjaka. Živi uglavnom u kontinentalnom dijelu zemlje i često se vide blizu močvarnih područja.

Boravi ispod kamenja ili korijenja. Može narasti do 80 centimetara, ima deblje tijelo, spljoštenu njušku i cik-cak linije na leđima. Vrlo rijetko te linije nema.

NAPOMENA: Postoji još jedna otrovna vrsta zmije, a to je planinski žutokrug. Međutim, ove vrste se ne treba bojati jer je reakcija na ugriz slična ubodu pčele.

– Poput svih drugih ljutica planinski je žutokrug također otrovan, ali djelovanje otrova je slabo i ne predstavlja značajnu opasnost za čovjeka. U slučaju ugriza njegove su posljedice najsličnije ubodu pčele ili ose…Prilagođen je životu u planinama i nalazimo ga samo iznad 900 metara nadmorske visine – objasnili su u Zoološkom vrtu grada Zagreba.

Planinski žutokrug izgleda ovako:

Šta treba raditi nakon ugriza, a šta nije dobro
Važno je da žrtva ugriza miruje kako se eventualni otrov ne bi brzo proširio tijelom i što prije dođe u bolnicu.

– U postupcima samopomoći se preporučuje da se ne kreće u lov za zmijom zbog rizika dodatnog ugriza. Ako je zmija ubijena, tada je poželjno donijeti je u bolnicu radi tačne identifikacije, što bitno utiče na terapijski postupak – ističu ljekari.

Kod ugriza zmije koja nije otrovna, ranu treba dobro isprati vodom, potom namazati antibiotskom mašću i zamotati zavojem. Ako se sumnja na ugriz otrovnice, tada žrtva mora strogo mirovati – na taj način se usporava rad srca i otrov se tijelom širi sporije.

– Ne preporučuju se pokušaji isisavanja otrova na mjestu ugriza! Podvezivanje iznad ugrizne rane također nije preporučljivo i ne primjenjuje se jer može dovesti do komplikacija. Eventualnu kompresiju izvode posebno edukovani zdravstveni djelatnici u izvanrednim slučajevima.

Simptomi otrovanja nakon ugriza

-vrtoglavica
-mučnina i povraćanje
-bol i oteklina na mjestu ugriza
-otok limfnih čvorova u preponi kod ugriza u nogu ili u pazuhu kod ugriza u ruku
-šok je najopasnija posljedica ugriza

Na mjestu ugriza vide se dvije ranice od zmijskih zuba. Ponekad postoji samo jedna ranica. Sam ugriz ne znači da je zmija i ubrizgala otrov. Čak u 22 posto dokazanih ugriza nema znakova otrovanja .

– Unutar dva sata javljaju se bol i otok. Kod težih se otrovanja bol javlja brzo i neobično je oštra; otok se također ubrzo širi i može biti praćen jakim potkožnim krvarenjima. Na koži se, uz crvenilo, mogu javiti i mjehuri s krvavim sadržajem. Blijeda i hladna koža, orošena znojem, uz ubrzani rad srca i pad krvnog tlaka znakovi su šoka, koji se uglavnom razvija postupno i glavni je uzrok smrti – piše 24sata.hr.