Iz nekog razloga, žene i djeca su manje podložni infekcijama korona virusa
Vijesti o korona virusu su preplavile svjetske medije. Ono što znamo o COVID-19 virusu se uglavnom svodi na testiranja i statističke podatke: do sada se razboljelo više od 115.000 ljudi, od kojih je 4.000 preminulo, piše Telegraf.rs.
Ali postoji nešto što medicinski stručnjaci ne razumiju:
Zašto je infekcija korona virusom uglavnom blaga po ženu i djecu, u odnosu na muškarce i stariju populaciju?
Prema izvještaju Nacionalne zdravstvene službe, svega 2,4 procenata svih prijavljenih slučajeva COVID-19 korona virusa u Kini (gdje je počela epidemija) su djeca. A od toga, samo 2,5 odsto je iskusilo bilo koji od težih simptoma povezanih sa bolešću. Na globalnom nivou još uvijek nije zabilježen smrtni slučaj kod male djece.
Kada je riječ o uticaju korona virusa na žene, Kineski centar za kontrolu i prevenciju bolesti objavio je da, iako su muškarci i žene bili zaraženi u otprilike jednakom broju, stopa smrtnosti među muškarcima bila je 2,8 posto, u poređenju sa 1,7 odsto među ženama zbog čega se smatra da se žene “lakše” nose sa infekcijom od muškaraca.
Zdravstveni eksperti imaju nekoliko teorija o uticaju korona virusa na djecu i žene, a smatraju da je ključno otkriti kako ovaj specifični soj utiče na imuni sistem djece, ali i različite polove.
Kada je u pitanju uspostavljanje imunološkog odgovora protiv infekcija, smatra se da su muškarci slabiji pol
– Žene imaju suštinski različit imunološki odgovor od muškaraca. Žene imaju veću vjerovatnoću da obole od autoimunih bolesti, a postoje dobri dokazi da žene proizvode bolja antitijela na vakcine protiv gripa, koje odrasle štite od patogena kojima su bili izloženi kao djeca – kazao je profesor Paul Hunter sa Univerziteta u Istočnoj Angliji.
Jedna od hipoteza je da jači imunološki sistem ženama daje prednost preživljavanju njihovim potomcima, kojima ugrađuju antitijela iz majčinog mlijeka koji pomažu u uklanjanju bolesti dok se imunološki sistem dojenčadi još razvija.
Čvrsti biološki faktor može biti odgovoran, uključujući ženski polni hormon estrogen, za koji se čini da igra važnu ulogu u imunitetu i činjenicu da žene nose dva X hromozoma, koji sadrže gene vezane za imunitet. Muškarci, naravno, nose samo jedan X hromozom.
Postoje značajne razlike između dječijeg i imunološkog sistema odraslih
Imuni sistem je u djetinjstvu slab, a povišene temperature, koje su česte kod djece, predstavljaju znak da tijelo adekvatno reaguje na infekciju – pomaže da se prirodno izbori sa virusom. Međutim, ako je aktivnost imunog sistema prekomjerna to može da ošteti druge organe u tijelu i to može da bude jedan od razloga zašto korona virus može da bude smrtonosan.
– Mora da postoji nešto što ovaj virus radi tijelu, a što ne podrazumijeva stimulisanje imunološkog sistema kod djece. Čini se da korona virus ne postavlja nesrazmjeran imunološki odgovor, a neki slučajevi su asimptomatski (bez simptoma, znakova bolesti) – objašnjava doktor Nataly McDermont iz Kings koledža u Londonu (KCL).
Pojedini ljekari objašnjavaju da je dječiji imuni sistem jak, dok njihova pluća još uvijek nisu pod uticajem zagađivača ili pušenja i obično nemaju osnovne bolesti. To znači da ako dobiju virus, vjerovatno se neće razboljeti od njega – i vjerovatno neće pokazivati nikakve simptome.
– Dječiji imuni sistem je naviknut na stalne napade, tako da lakše koordinira i reguliše svoj odgovor. Na kraju dana, kada bi se njihov imunološki sistem uplašio svakog virusa, bili bi svakog puta smješteni na odjeljenje intezivne njege. Umjesto toga, djeca su zaista dobra u stvaranju dobrih, brzih imunoloških odgovora – kazala je doktorica Buddy Crich, ljekar u dječijoj bolnici Vanderbilt.
To bi moglo da znači da djeca imaju blaži oblik bolesti i simptome koji se ne pogoršavaju, te da upravo zbog toga ona ne idu kod ljekara, nisu hospitalizovana i nema više prijavljenih slučajeva. (Tuzlanski.ba)
