Vrijeme od 6:30 pa do 9-10 sati je period u kojem se najčešće događaju srčani i moždani udar. Naučnici su otkrili zbog čega rano ujutro postoji najveća opasnost od poremećaja dotoka krvi u srce ili mozak.

Ujutro je razina proteina koji povećava rizik od napada na samom vrhuncu. Riječ je o proteinu koji koči razgradnju krvnih ugrušaka – što je jedan od glavnih uzroka srčanog i moždanog udara. Ujedno, prije samog buđenja naglo rastu tjelesna temperatura i pritisak, a viskoznost krvi je veća pa sav taj napor za oštećene krvne žile zna rezultirati napadom.

Američki tim iz Bolnice za žene Brigham u Bostonu i Oregon zdravstvenog i univerzitetskog centra su tokom dvije sedmice proveli ispitivanja na zdravim dobrovoljcima. Cilj istraživanje je bio procijeniti utiče li na jutarnji povećani rizik sam unutarnji (tjelesni) sat ili je riječ o tjelesnoj promjeni koja nastaje ustajanjem iz kreveta i pojačanom fizičkom aktivnosti, prenosi MissZdrava.

Jutarnja visoka razina proteina ipak je vodeći krivac za moždani i srčani udar

Rezultati studije su pokazali kako tjelesni, odnosno unutarnji sat najviše pridonosi povećanju rizika od kardiovaskularnih zdravstvenih problema koji se javljaju u jutarnjim satima.

“Naši rezultati pokazuju da cirkadijalni sustav, odnosno unutarnji sat tijela, pridonosi povećanju rizika od smanjenja protoka krvi, odnosno moždanog i srčanog udara”,  rekao je autor studije dr. Frank Scheer, direktor Hronobiologije u bolnici za žene.

Koautor studije dr. Steven Shea, direktor zavod za medicinu rada i nauku u Oregonu dodao je: “Ljudski unutarnji sat uzrokuje jutarnju visoku razinu proteina PAI-1, neovisno o ponašanju ili određenim aktivnostima”.

Istraživači napominju da su u studiju bile uključene zdrave osobe. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se provelo testiranje kako unutarnji sat utiče na ugrožene pojedince, kao što su pretile osobe, one s dijabetesom ili koje boluju od kardiovaskularnih bolesti.

Zašto su simptomi reumatske bolesti izraženiji rano ujutro?

Kada je riječ o temperaturi tijela, ona pri spavanju pada, a ljudi kojima je temperatura tijela pri spavanju niža spavaju dublje i bolji su spavači. Ujutro kod ustajanja, temperatura postupno raste te dolazi i do lučenja adrenalina koji pojačava budnost, što nas ujedno priprema za dnevne aktivnosti. Ujedno raste i razina kortizola, hormona koji je poznat i po tome da djeluje protiv upale. To donekle pojašnjava zašto su simptomi određene reumatske bolesti u rano jutro puno jači, a u kasnijem dijelu jutra stanje s ukočenim, bolnim zglobovima i refleksima se popravlja. (Tuzlanski.ba)