Velike su šanse da ste ponekad osjetili bolove tokom promjene vremena, bilo da je u pitanju glavobolja, ili bolovi na nekoj staroj rani (na primjer od operacije ili loma). Ako niste, onda sigurno poznajete nekoga ko se često žali na bolove prilikom promjene ili nekoga čije se raspoloženje može značajno promjeniti.

Da li ste se ikada zapitali zašto se ovo dešava? Kako to da promjena vremena može imati tako snažan uticaj na ljudsko tijelo? Pitanje koje je Hipokrat postavio još prije 2400 godina, a na koje još uvijek nemamo konkretan naučno potkrijepljen odgovor. Ipak postoje neke teorije…

Zašto osjećamo bolove tokom promjene vremena?

Nema nikakve sumnje da vremenske prilike mogu uticati na neke ljude, a čak je i jedno cijelo naučno polje posvećeno ovom fenomenu: biometeorologija, mala, ali raznovrsna skupina atmosferskih naučnika koji proučavaju kako – i zašto – vrijeme utiče na životinje, biljke i ljude.

Ideja da neki ljudi mogu “osjetiti” promjene vremena i prije nego se dese često spadaju u kategoriju ‘narodnih priča’, ali istraživanja, iako ograničena, su pokazala da su vremenske prilike i bol ipak povezani. Ljude na koje promjene najviše utiču često nazivamo meteoropatima (od grčkih riječi Meteora, nebeske pojave; i Pathos, bol, patnja), a pojam se odnosi na fizičko stanje ili simptom koji je povezan sa vremenskim uslovima, kao što su vlaga, temperatura i pritisak.

U naučnoj zajednici još uvijek ne postoji konačano objašnjenje ovog fenomena, ali, prema riječima dr. Robert Newlin Jamisona, profesora psihijatrije i anesteziologije na Harvardu i istraživaču koji je proučavao učinke vremena na hronične bolesnike, postoji nekoliko teorija.

Jedna od vodećih se fokusira na promjene atmosferskog pritiska koji se može najbolje opisati kao ‘težina atmosfere koja nas okružuje’. Visok atmosferski pritisak gura tkiva prema tijelu i jednostavno im ne dozvoljava da se šire. Ali, atmosferski pritisak često padne prije nego nastupe loši vremenski uslovi. Tada niži pritisak manjom snagom gura tkiva, što im dozvoljava de se prošire – a proširena tkiva onda stvaraju pritisak na sam zglob. “To su mikroskopske razlike i teško ih možemo primijetiti, osim ako ih ne osjetimo”, kaže dr. Jamison.

“Osim toga, kada ljudi imaju hronične bolove ponekad živci mogu postati osjetljivi zbog ozljede, upale ili ožiljka.” Živci su preosjetljivi, a pošto se tijelo može [mikroskopski] proširiti ili smanjiti na temelju vanjske promjene pritiska – preosjetljivi živci će odmah registrovati promjenu, uglavnom u obliku boli.

Jamison kaže da niko ne zna kako tačno vrijeme utiče na tijelo, ali da je za sad najpopularnija teorija ta da ljudi s artritisom ili drugim vrstama hronične boli imaju pretjerano osjetljive živce koji detektuju promjenu pritiska koju atmosfera vrši na naše tijelo, a koju većina ljudi nikada i ne primijeti. Osim toga, hladno i vlažno vrijeme može pogoršati bol zatezanjem mišića i ligamenata.

Ipak, veza između bola i vremenskih promjena ostaje samo hipoteza jer su različita istraživanja došla do različitih zaključaka. Pored toga što su rezultati poprilično nejasni, tu je i cijela populacija koja tvrdi da promjene vremena nemaju apsolutno nikakav uticaj na njih.

Međutim, sa sigurnošću znamo da vrijeme utiče na neke procese u našem tijelu, kao na primjer – promjena atmosferskog pritiska mijenja i naš krvni pritisak, a ovo može izazvati niz daljih posljedica. (pixelizam.com)