Sigurno ste mislili da dijete ne mogu biti zdrave, i da je njihov “must have” odricanje. Međutim, “zasitna dijeta” je način ishrane koji vas mora zasititi i pružiti vam dovoljno energije da se dobro osjećate.
Glavno pravilo “zasitne” dijete (Satiating Diet) jest konzumiranje hrane bogate hranjivim tvarima, zbog kojih ćete se osjećati siti ali ćete istovremeno gubiti kilograme.
Naučnici s Univerziteta Laval u Quebecu su napravili plan prehrane koji se bazira na povrću, voću, žitaricama i nemasnim proteinima koji će vas zasititi.
‘Zasitna’ dijeta temelji se na ideji šta vi možete napraviti kako bi vas svaki obrok zasitio. Ova dijeta “tjera” ljude da biraju prave namirnice bez opterećivanja s tim šta ne smiju jesti, kaže Jaclyn London, nutricionistica na institutu Good Housekeeping.
Zasitna ideja je napravljena za one koji žele trajno izgubiti kilograme ili jednostavno održavati svoju kilažu. To je zdrav način ishrane, koji vas neće činiti ni gladnim a ni neraspoloženim.
Šta jedete?
Četiri porcije najhranjivijeg povrća poput avokada, repe, brokule, kupusa, mrkve, celera, kelja, bijelog luka, gljiva, svježih krastavaca, maslina, crvenog luka, špinata, paradajza…
Četiri porcije najhranjivijeg voća poput jabuka, marelica, banana, borovnica, smokvi, grožđa, limuna, narandža, jagoda, ananasa, grejpa, šljiva, malina…
Pet porcija cjelovitih žitarica (najmanje četiri grama vlakana po porciji)
Četiri porcije nemasnih bjelančevina u svakom obroku (ili podijeljenih u užine)
Jedna užina, piše Zadovoljna.hr
“Zasitna dijeta” također podrazumijeva konzumiranje mahunarki, ali i začine s ljutim ili crvenim paprikama. Ljuta hrana će vas “natjerati” da jedete sporije, te ćete na taj način brže shvatiti kad ste siti.
Od čega se sastoji dijeta?
45 do 50% kalorija iz ugljikohidrata
30 do 35 % kalorija iz masnoća
20 do 25 % kalorija iz bjelančevina
Koja je hrana najzasitnija?
Voće: jabuke, narandže, banane, breskve, kruške, šljive ananas, papaja, mango.
Povrće: zeleno lisnato povrće, brokula, bundeva, gljive, paradajz, patlidžan.
Cjelovite žitarice: smeđa riža, tjestenina od cjelovitog zrna, žitarice od cjelovitog zrna, zobena kaša, kvinoja, heljda, bulgur, raž i ječam.
Nemasne bjelančevine: morski plodovi, perad, jaja, mlijeko, jogurt, sir, orašasti plodovi, sjemenke, tofu, soja, mahunarke, slanutak, grah, grašak i leća.
Kako započeti “zasitnu” dijetu?
Naučite prepoznati znakove sitosti i tad prestanite jesti. Prilikom obroka razmislite kako se osjećate, zašto baš u tom trenutku jedete. Tražite povezanost između toga šta osjećate kad jedete, možda jedete slatkiše kad ste pod stresom. Nemojte gladovati, jedite kad god osjetite glad. (Tuzlanski.ba)
