Milioni ljudi svakodnevno uzimaju antidepresive, ali novi veliki pregled podataka dovodi do zabrinutosti oko toga kako se lijekovi trenutno prepisuju.

Kada se uzimaju tokom dužeg perioda za blagu i umjerenu depresiju, antidepresivi mogu pacijentima učiniti više štete nego koristi, objašnjava pregled.

To ne znači da uopšte ne treba da koristimo antidepresive, u mnogim slučajevima oni spasavaju živote i dobro djeluju. Međutim, autori novog pregleda, koji se pojavljuje u biltenu o lijekovima i terapiji u „British Medical Journal“, ukazuju na to da bi ljekari trebalo da prepisuju manje antidepresiva na kraće vremenske periode i da se fokusiraju na ljude sa teškom depresijom.

U drugim slučajevima, dokazi nisu jasni o tome koliko su lijekovi zaista efikasni, i da li su koristi veće od neželjenih efekata.

„I dalje postoji značajna neizvijesnost o prednostima upotrebe antidepresiva u kratkoročnom i dugoročnom periodu, posebno u pogledu nedostatka klinički značajne razlike između terapije antidepresivima i placebom“, objašnjavaju autori, psihijatar Mark Horovic sa „University College London“ i farmaceut Michael Willkok iz „Royal Cornwall Hospital“.

Jedan od većih problema koje je pregled istakao je da većina kliničkih ispitivanja samo posmatra efikasnost lijekova tokom perioda ispitivanja od šest do 12 sedmica. U stvarnom svijetu, međutim, ljudima se godinama prepisuju antidepresivi.

Što je još više zabrinjavajuće, većina studija ne razmatra ishode koji su najvažniji za pacijente, kao što je kvalitet života, one samo mjere simptome, prenosi N1.

„Petina pacijenata na SSRI (selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina) prijavljuje pospanost tokom dana, suha usta, obilno znojenje ili povećanje telesne težine“, navodi se u pregledu.

„Četvrtina pacijenata prijavljuje seksualnu disfunkciju, a oko jedan od 10 prijavljuje nemir, grčeve mišića ili trzanje, mučninu, zatvor, dijareju ili vrtoglavicu.

Istraživanje o nuspojavama koje su sami ocijenili pri dugotrajnoj upotrebi bilo je još više zabrinjavajuće: 71 posto je prijavio emocionalnu utrnulost, 70 posto je reklo da se osjećaju „kao u izmaglici“, 66 posto je reklo da su iskusili seksualne poteškoće, a 63 posto je izjavilo da se osjeća pospano.

Još jedan potencijalni problem koji su autori označili je da dugotrajna upotreba antidepresiva često počinje u djetinjstvu.

U stvarnosti, postoji vrlo malo kliničkih dokaza da antidepresivi djeluju efikasno kod tinejdžera i mladih odraslih osoba. Pa ipak, antidepresivi su jedan od najčešće korištenih lijekova adolescentkinja, a broj prepisanih antidepresiva kod djevojčica od 12 do 17 godina u nekim zemljama ubrzano raste.

Naravno, ovo nije prvi rad koji dovodi u pitanje efikasnost antidepresiva. Godinama se raspravlja o tome kakve benefite nude.

Meta-analiza iz 2017. o najčešće korišćenom tipu antidepresiva, SSRI , otkrila je da postoji razlika od samo dva poena između ljudi koji uzimaju aktivne lijekove i placeba kada se mjere njihovi ishodi na Hamiltonovoj skali za procjenu depresije, koji se kreće od 0 do 52.

Britanski Nacionalni institut za zdravlje i brigu kaže da je potrebna razlika od tri poena da bi se napravila „klinička razlika“, ali druge studije kažu da bi razlika trebalo da bude najmanje sedam poena ako se lijek smatra klinički važnim. U svakom slučaju, mnogi savremeni antidepresivi ne uspijevaju.

Ovaj najnoviji pregled ne nudi nove podatke u smislu dokaza, ili njihovog nedostatka, o efikasnosti antidepresiva. Ali ono što radi je odmjeravanje potencijalnih koristi u odnosu na neželjene efekte i rizike.

O tome kako prestati sa uzimanjem antidepresiva na podnošljiv način, se ne govori često, ali pacijenti mogu iskusiti glavobolja, anksioznost, nesanicu, uznemirenost, umor i dijareju, posebno ako prebrzo prekinu sa liječenjem.

„Priznanje da su efekti odvikavanja od antidepresiva češći, dugotrajniji i ozbiljniji nego što je ranije priznato navelo je „Royal College of Psychiatrists“ da izda dokument o stavu, upozoravajući ljekare na ovo pitanje, uključujući preporuku da pacijenti budu obaviješteni o ovom riziku“, napominju autori.

Trenutno najbolji način za prestanak uzimanja antidepresiva za koji znamo je postepeno smanjenje doze. Ali „nema garancije da će pacijenti izbjeći posljedice kao što su dugotrajni seksualni neželjeni efekti ili uporni simptomi povlačenja čak i uz oprezno smanjivanje“, pišu istraživači.

Oni takođe navode da trenutno dostupne doze nisu dovoljno niske da bi pomogle pacijentima da ih postepeno smanjuju, i to je nešto što je potrebno ponovo razmotriti dok razmišljamo o tome kako je najbolje koristiti antidepresive u budućnosti.

Ovaj pregled definitivno nije konačna riječ o upotrebi antidepresiva, predstoji mnogo teških odluka i potrebno je više istraživanja.

Ali postoji sve više dokaza da način na koji trenutno koristimo ove uobičajene lijekove možda nije najbolji, i što iskreniji razgovori sada vodimo, to bolju negu možemo ponuditi ljudima sa problemima mentalnog zdravlja u budućnosti.

„Povećavanje znanja o poteškoćama koje neki pacijenti imaju kod prestanka upotrebe antidepresiva trebalo bi da dovede do opreznije prakse prepisivanja lijeka, sa antidepresivima koji se daju manjem broju pacijenata, na kraće vremenske periode“, zaključuju autori.

Pregled je objavljen u Drug and Therapeutics Bulletin.  (Tuzlanski.ba)