Dok su ranija istraživanja povezivala prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata s većim uspjesima u bržem gubitku težine i boljim rezultatima u pogledu faktora rizika za prijevremenu smrt poput šećerne bolesti, manje je poznato kakve su dugoročne posljedice izbacivanja ugljikohidrata ili koje bi namirnice ljudi trebali jesti kako bi bili zdraviji.
Ljudi koji smanjuju udio ugljikohidrata u prehrani tako da ih zamijene sirevima i mesom, a ne povrćem i orašastim plodovima, mogu povećati rizik za prijevremenu smrt, pokazalo je američko istraživanje.
Dok su ranija istraživanja povezivala prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata s većim uspjesima u bržem gubitku težine i boljim rezultatima u pogledu faktora rizika za prijevremenu smrt poput šećerne bolesti, manje je poznato kakve su dugoročne posljedice izbacivanja ugljikohidrata ili koje bi namirnice ljudi trebali jesti kako bi bili zdraviji.
Za potrebe istraživanja znanstvenici su pratili više od 15.000 odraslih osoba u dobi od 45 do 65 godina tijekom 25 godina. Tijekom istraživanja preminulo ih je 6283.
Sudionici istraživanja kod kojih su ugljikohidrati činili 50 do 55 posto dnevnog kalorijskog unosa imali su manji rizik od smrti od bilo kojeg uzroka u odnosu na one koji su unosili mnogo manje ili mnogo više ugljikohidrata, zaključak je istraživanja čiji su rezultati objavljeni u časopisu Lancet Public Health.
Uz manji unos ugljikohidrata vrsta namirnica koje su ispitanici konzumirali umjesto ugljikohidrata određivala je vrlo različite ishode.
Prehrana s malo ugljikohidrata u kojoj su oni zamijenjeni bjelančevinama i masnoćama životinjskog porijekla bila je povezana s većim rizikom mortaliteta, dok je ishod bio suprotan kad se energija iz ugljikohidrata zamijenila bjelančevinama ili masnoćama biljnog porijekla, kazala je voditeljica istraživanja dr. Sara Seidelmann s harvardskog medicinskog fakulteta u Bostonu.
Ključna je poruka ovoga istraživanja da nije dovoljno usmjeriti se na smanjivanje unosa ugljikohidrata, nego se treba usmjeriti i na vrstu hrane kojom se oni nadomještaju, kazala je Seidelmann.
Cilj studije nije bio dokazati utječe li i kako unošenje manje ugljikohidrata ili više povrća na dugovječnost.
Moguće je da bjelačevine biljnog porijekla pomažu dugovječnosti smanjivanjem upalnih procesa i tzv. oksidativnog stresa, dodaje Seidelmann. Dok tijelo troši kisik, proizvodi slobodne radikale koji mogu oštetiti ćelije i tkivo. Oštećenja koja su posljedica toga procesa nazivaju se oksidativni stres.
Istovremeno, moguće je da je obratno točno za meso i posebice prerađene mesne proizvode. Životinjski proteini i masnoće mogu imati negativni zdravstveni uticaj zbog toga što izazivaju upalu i oksidativni stres, kaže Seidelmann.
Naučnici procjenjuju da nakon 50. godine života ljudi s umjerenim unosom ugljikohidrata, što znači da oni čine 50 do 55 posto dnevnog kalorijskog unosa, još prosječno žive 33 godine.
Visoki kalorijski unos ugljikohidrata, odnosno više od 70 posto, povezan je s dodatnim prosječnim trajanjem života nakon 50. od 32 godine, dok je niski unos ugljikohidrata, odnosno manje od 40 posto kalorija, povezan s 29 dodatnih godina. Pročitajte i 6 varljivih namirnica prepunih ugljikohidrata.
Naulnici napominju da su ocjenjivali prehrambene navike samo dva puta tokom istraživanja na početku i nakon šest godina i one su se mogle mijenjati s vremenom.
Unatoč tome, to je dodatni dokaz da je uravnotežena prehrana najbolja, kaže Andrew Mente, naučnik sa sveučilišta McMaster u Hamiltonu u Ontariju.
Novo istraživanje pokazuje da je umjerena količina ugljikohidrata najbolja, a previše ili premalo povezano je s većom smrtnosti, kaže Mente.
Umjerena količina ugljikohidrata uglavnom znači uravnoteženu prehranu koja uključuje voće, povrće, orašaste plodove, grahorice, ribu, mliječne prozivode i neprerađeno meso, sve u umjerenim količinama, ističe. (Hina)
